Menu
Prema preliminarnim podacima koje je objavilo Ministarstvo financija sukladno metodologiji GFS 2001 (na gotovinskom načelu) ukupni prihodi konsolidirane središnje države u prva četiri mjeseca ove godine prikupljeni su u iznosu od 39,3 mlrd kuna što je za 3,3 mlrd kuna (+9,1%) više u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine...
Ovakvo povećanje prvenstveno je rezultat povećanja prihoda od poreza za 1,8 mlrd kuna (+9,4%) u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine. Naime, u razdoblju od siječnja do travnja ove godine prikupljeno je ukupno 21,4 mlrd kuna prihoda od poreza koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane središnje države zauzimaju najviši udio od 54%. Drugi najveći doprinos rastu prihoda na godišnjoj razini u prva četiri mjeseca dolazi od rasta socijalnih doprinosa koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane središnje države zauzimaju udio od preko 32%. U promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 12,7 mlrd kuna što je za 640 mil kuna više u odnosu na isto razdoblje lani (+5,3%). Pritom je važno naglasiti da je od 1. travnja prošle godine stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje povećana sa 13% na 15% zbog čega se, prema projekcijama Ministarstva Financija, na razini cijele godine očekuje izdašni fiskalni učinak podizanja navedene stope u iznosu od 0,24% procijenjenog BDP-a. Stoga su i prikazani veći prihodi prikupljeni po osnovi socijalnih doprinosa tijekom prva četiri mjeseca potaknuti efektom baznog razdoblja, premda iz raspoloživih podataka nije moguće zaključiti u kolikoj mjeri su posljedica eventualno veće obračunske baze koja bi implicirala veći broj zaposlenih tj. veći broj obračunatih plaća.
U strukturi poreznih prihoda, PDV čini preko 62% poreznih prihoda, te je u prva četiri mjeseca ove godine ostvaren u iznosu od 13,4 mlrd kuna, što je za 1,5 mlrd kuna (+13%) više nego u istom razdoblju prošle godine. Ovakvo povećanje prikupljenih prihoda od najizdašnijeg indirektnog poreza dijelom dolazi i od blagog oporavka osobne potrošnje, što potvrđuju i posljednji podaci o rastu trgovine na malo. S druge strane, bolji pokazatelji u turističkom sektoru u predsezoni svakako su pridonijeli porastu prikupljenog PDV-a. Doprinos rastu ukupnih prihoda u promatranom razdoblju došao je i od godišnjeg rasta prihoda drugih kategorija; poreza na dohodak (+11,1%), poreza na dobit (+6,2%) te trošarina (+5,2%).
Ukupni rashodi konsolidirane središnje države u prva četiri mjeseca ove godine iznosili su 42,9 mlrd kuna te su zabilježili godišnji rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 567,5 mil kuna (+1,3%). U strukturi proračunskih rashoda vodeće mjesto zauzimaju rashodi za socijalne naknade (51%), rashodi za zaposlene (17%), rashodi za kamate (11%) te rashodi za korištenje dobara i usluga (7%).
U razdoblju od prva četiri mjeseca ove godine rashodi za socijalne naknade dosegnuli su iznos od 21,9 mlrd kuna zabilježivši godišnji rast za 3,3 mlrd kuna (+17,7%). Međutim, važno je naglasiti da je od 1. siječnja ove godine HZZO isključen iz sustava Državne riznice te se tretira kao izvanproračunski korisnik, što je dovelo do izvjesne metodološke promjene u prikazivanju obuhvata, ali i iskazanih ostvarenja pojedinih sastavnica prihoda i rashoda na razinama središnjeg odnosno konsolidiranog središnjeg proračuna. Stoga je praktički onemogućena međugodišnja konzistentna usporedba pojedinih proračunskih kategorija. Drugim riječima, prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje, prihodi od participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja te ostali prihodi HZZO-a po posebnim propisima, isključeni su iz prihoda državnog proračuna te su zajedno s rashodima koji se iz njih podmiruju sastavni dio financijskog plana HZZO-a. Primjerice, na razini konsolidirane središnje države rashodi za zaposlene u prva četiri mjeseca ove godine iznosili su 7,3 mlrd kuna zabilježivši godišnji pad za 2,8 mlrd kuna (-28%) dok je istovremeno zabilježen godišnji rast ukupnih socijalnih naknada za 3,3 mlrd kuna (+17,7%). Dakle, zbog navedenih zakonskih i metodoloških promjena koje su na snazi od početka ove godine, osim što je onemogućena statistički korektna usporedba s prethodnim fiskalnim razdobljima, važno je iskazane podatke analitički interpretirati s oprezom, a nastavak ovakvog izvješćivanja zasigurno će nas ostaviti bez određenih zaključaka o smjeru trošenja i/ili uštede proračunskih sredstava.
Ipak, činjenica je da su u promatranom razdoblju rashodi za kamate na razini konsolidiranog središnjega proračuna dosegnuli 4,5 mlrd kuna što je za 417 mil kuna više u usporedbi s istim razdobljem lani (+10,2%) što je konzistentan i pouzdan pokazatelj koji upozorava na dinamiku i stanje javnog duga.
Prema dostupnim podacima (metodologija GFS 2001, novčano načelo) u prva četiri mjeseca ove godine deficit konsolidiranog središnjeg proračuna dosegnuo je 4,4 milijarde kuna. Obzirom da se Hrvatska obvezala u sklopu EDP procedure izvještavati o proračunskom ostvarenju u međunarodno prihvatljivom formatu ESA 2010, navedeni fiskalni deficit ima tek orijentacijsku vrijednost koja, između ostalog, treba biti korigirana za iznos jednokratnih primitaka te dospjelih neplaćenih obveza države, objavili su RBA analitičari.
