Menu
Grčki ministar financija održao je predavanje građanima Berlina i barem tamo je naišao na podršku i razumijevanje. On želi da se Grčka prestane "cijediti" i da joj se pruži barem nada u bolju budućnosti...
Yanis Varoufakis je možda enfant terrible europske politike; kolege ga ne cijene, mediji ga napadaju i čak ismijavaju, ali u Berlinu je grčki ministar financija ovog ponedjeljka bio zvijezda. Stotine ljudi je te večeri došlo ga je došlo vidjeti u Francuskoj katedrali na Gendarmenmakt i čuti što govori ovaj rječiti profesor ekonomije. Pred ulazom se čak stvorio rep, a pred katedralom se okupilo i desetak prosvjednika u kojima se traži solidarnost s Grčkom. Ministar, koji već tjednima doživljava samo neugodnosti i nepovjerenje europskih političara i predstavnika vjerodavaca, je unutra dočekan uz zvuke grčke muzike i mnogo pljeska.
"Došao sam da bi stvorili mostove", izjavio je Varoufakis. On želi stvoriti harmoniju obzirom na opetovane pokušaje potaći svađu i nejedinstvo među narodima. Nijemci i Grci su uspjeli nadvladati svoje razlike i nakon Drugog svjetskog rata su postajali sve bliži. Tek je financijska kriza opet produbila jaz između ova dva naroda, a zajednička valuta uzrokuje da se Nijemci i Grci sve više udaljuju jedni od drugih, smatra Varoufakis.
Grčki ministar smatra da za prezaduženost njegove zemlje nisu krivi niti samo Grci, niti ekonomski snažne europske države. Na primjer Njemačka je sa svojom snažnom privredom i uz niske nadnice nagomilala ogromni suficit u izvozu, na teret zemalja sa ruba Europe koje su se sve više zaduživale. Varoufakis smatra kako je zajednička valuta već od početka imala grešku u konstrukciji pa se tako i kriza nije mogla izbjeći: "Ne pomaže govoriti o dugovima u moralnim kategorijama", izjavio je grčki ministar i profesor ekonomije. "Mi Europljani smo stvorili taj sustav i mi ga zajednički moramo popraviti."
Tri grčke vlade su jedna za drugom pet punih godina vodile u zabludu i Grke i Nijemce. Pravile su se kako se može spriječiti bankrot grčke uzimanjem novih kredita i osiromašivanjem stanovništva. Ali to nije funkcioniralo i ne može funkcionirati, smatra Varoufakis. Zemlja u kojoj nema gospodarskog rasta ne može niti plaćati svoje dugove.
U Grčkoj je za to vrijeme na desetine tisuća ljudi izgubilo svoje radno mjesto, svoje kuće i mirovine, a ukinuti su i zakoni za zaštitu zaposlenih. Rezultat jest da 500.000 Grka već šest mjeseci rade, a da nisu dobili plaću. "To je gore od ropstva", kaže Varoufakis. Zato vlada u kojoj je član predlaže vjerovnicima stvoriti nove, suvremene zakone za zaštitu radnog mjesta i tako reformirati mirovinski sustav da više novca počinje stizati u sustav socijalne skrbi i da on počne plaćati samoga sebe.
Ali grčki ministar tvrdi kako su odbijena oba njegova prijedloga. Umjesto toga vjerovnici zahtijevaju nove rezove u mirovinskom sustavu koji je već smanjen za 40 posto. Osim toga traže povećanje poreza na dodatnu vrijednost za električnu energiju sa dosadašnjih 13 na 23 posto. Ali takvim reformama se ne može spasiti grčko gospodarstvo: "Ako i dalje cijedite naše stanovništvo i gurate nas u bijedu, onda nikad nećemo biti sposobni za reforme."
Grčki ministar financija je podsjetio na stanje u Njemačkoj neposredno nakon Drugog svjetskog rata kad su saveznici počeli sa uklanjanjem industrijskih potencijala ove zemlje kako bi se od Njemačke stvorila poljoprivredna, a ne industrijska zemlja koja bi opet mogla početi rat. Tek "Govor nade" tadašnjeg američkog ministra vanjskih poslova Jamesa F. Byrnesa 1946. u Stuttgartu je doveo do preokreta i stvorio pretpostavke da i Njemačka bude uključena u Marshallov plan obnove Europe i otvorio put "gospodarskog čuda" u Njemačkoj. Grčki ministar bi želio da sad i njemačka kancelarka Angela Merkel održi sličan govor kojim bi se Grcima vratila nada u bolju budućnost.
U svakom slučaju, tamo se Varoufakis susreo sa publikom koja mu je bila naklonjena, a nisu se čuli niti predstavnici financijskih institucija o mjerama i prijedlozima grčke vlade o kojima govori ministar i koje onda često budu "zaboravljene" već u avionu prema Ateni. Utoliko su i sve više okruženi skepsom, ljutnjom i nepovjerenjem njemačkih i europskih političara. Ali niti neko rješenje čitavog problema zaduženja još nije na vidiku.
Izvor: Deutsche Welle
