Menu
Prema prvim podacima DZS-a bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju realno je veći za 0,5% u usporedbi s istim tromjesečjem 2014. godine. Navedena realna stopa rasta najviša je od posljednjeg tromjesečja 2008. godine. Pritom je sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na zadnje tromjesečje 2014. godine zabilježio stagnaciju (+0,01%) dok je na godišnjoj razini realno veći za 0,1%...
Rast gospodarstva u skladu je s očekivanjima i visokofrekventnim pokazateljima (indeksima očekivanja i podacima iz realnog sektora) koji su upućivali na blago pozitivno ostvarenje BDP-a i potvrdu da je Hrvatska konačno nakon šest godina recesije dosegnula dno te da slijedi razdoblje blagih ali ipak pozitivnih stopa rasta gospodarstva. Za razliku od prethodnih razdoblja, domaća potražnja imala je pozitivan utjecaj na realne promjene BDP-a (+0,47 pb). Posljedica je to rasta potrošnje kućanstava (+0,3%), ali i državne potrošnje (+0,6%). I dok je potrošnja kućanstava potpomognuta rasterećenjem osobnog dohotka, a ograničena slabim tržištem rada, zabrinjava realan rast državne potrošnje obzirom na potrebu snažnije fiskalne konsolidacije s ciljem obuzdavanja rasta deficita i javnog duga.
Očekivano, najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom tromjesečju došao je od rasta izvoza roba i usluga (+7,2%). Posljedica je to oporavka na tržištima najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske što naglašava potrebu jačanja izvozne konkurentnosti hrvatskog realnog i uslužnog sektora. Uvoz roba i usluga rastao je po stopi od 5,7% prvenstveno zahvaljujući rastu uvoza roba. Doprinos neto inozemne potražnje iznosio je 0,01 pb.
Jedina komponenta koja nastavlja bilježiti pad su bruto investicije u fiksni kapital koje su u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine realno smanjene za 0,4%. Ipak, navedena stopa pada značajno je blaža u odnosu na prethodna razdoblja čemu u prilog ide vrlo niska baza.
"Naposljetku, uz izostanak strukturnih reformi i stvaranja poticajnog poslovnog okruženja gospodarski izgledi ostaju i dalje slabi. Činjenica je da unutarnje strukturne slabosti onemogućavaju značajniji oporavak domaće potražnje, a inozemna potražnja nije dovoljna za snažnije pokretanje gospodarstva s relativno niskim učešćem u međunarodnoj razmjeni. Ipak, analizom prema djelatnostima u posljednjih šest godina uočavamo polagani trend rasta udjela izvozno orijentiranih tržišnih subjekata koji unatoč poteškoćama uspijevaju ostvariti solidne rezultate. Stoga na razini cijele godine očekujemo vrlo blagu realnu stopu rasta gospodarstva (do 0,5%)", stoji u zaključku analize analitičara Raiffeisenbanka.
