Potpredsjednik Grčić istaknuo je da Vlada čini sve da građani što prije osjete efekt pojačane gospodarske aktivnosti, kroz daljnje generiranje novih radnih mjesta i smanjenja nezaposlenosti te kroz povećanje dohodaka...
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić na današnjoj konferenciji za medije u Banskim dvorima govorio je o najnovijim gospodarskim pokazateljima. Izvijestio je da je Hrvatska formalno izašla iz recesije, na što ukazuje gospodarski rast dva uzastopna kvartala, dodavši da je stopa rasta BDP-a od 0,5 posto viša od gotovo svih prognoza. „Ono što nagovještavaju pojedinačni podaci za travanj i sve ono što se događa u ovom kvartalu mogao bi biti dobar znak da će se ta priča nastaviti i u narednim kvartalima“, kazao je.
Potpredsjednik Grčić predstavio je i pojedinačne pokazatelje koji su utjecali na rast BDP, ocijenivši kako gospodarski oporavak nije isključivo rezultat povećanog izvoza, nego da je pomak napravljen u gotovo svim komponentama, a posebno u segmentu investicija. Podsjetio je da je prvi put u šest godina krize, industrijska proizvodnja u 2014. porasla na godišnjoj razini za 1,3 %. „Nakon ozbiljnog pada u siječnju zbog remonta i zaustavljanja rada rafinerija i Petrokemije, kvartal je ipak završio rastom industrijske proizvodnje od 0, 3 %“, dodao je.
Govoreći o robnoj razmijeni s inozemstvom, potpredsjednik Grčić je rekao da je ukupan izvoz u I. kvartalu 2015. porastao je za 7,5%, a uvoz za 4,5% u odnosu na I. kvartal 2014. Posebno je naglasio da smo po podacima Eurostata bili treća zemlja s najvišim rastom izvoza u Europi u I. kvartalu. Potpredsjednik Grčić kazao je i da je u 2014. broj dolazaka turista premašen za 5,6%, a broj noćenja za 2,6% u odnosu na cijelu 2013. godinu, istaknuvši da je u ožujku 2015. zabilježeno 18,9% više dolazaka, i 22% više noćenja u odnosu na ožujak 2014.
Izvijestio je i kako je trgovina na malo nastavila stabilno rasti osam mjeseci zaredom, a govoreći o plaćama, potpredsjednik Grčić je kazao da je u ožujku 2015. zabilježen realni rast neto plaće u visini od 2,3% te u veljači od 3% u odnosu na isto razdoblje 2014. Potpredsjednik Grčić istaknuo je da visoki rast neto plaća rezultat Vladinih mjera, kao što je promjena poreznog sustava i povećanje plaća temeljem poreznih olakšica, dodavši da je preko milijun građana dobilo veće plaće.
Potpredsjednik Grčić osvrnuo se na i na pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti. „Prvi podaci zabilježeni u anketama radne snage za prošlu godinu pokazali su da je ukupna aktivnost građana porasla u prošloj godini, broj aktivnih osoba porastao je za 70 tisuća, od čega je 50 tisuća novih radnih mjesta“, rekao je i dodao da je prema podacima Eurostata, Hrvatska u skupini četiri zemlje EU-a s najsnažnijim rastom stope zaposlenosti u prošloj godini od 2,7%.
„Posebno nas veseli da dolazi do oporavka investicijske aktivnosti, a najveće zasluge za to ima građevinski sektor“, nastavio je potpredsjednik. Pojasnio je da se po prvi puta dogodilo, nakon godina propadanja građevinskog sektora, da je ne samo stopa pada zaustavljena, već se u ožujku bilježi i rast. Naveo je da rastu i izravna strana ulaganja, dobit javnih poduzeća porasla je za više od četiri puta, a što se tiče privatnih poduzeća, i tu su pozitivni trendovi koji se vide u rastu prihoda, sporijem rastu rashoda, većoj neto dobiti, posebno u malom i srednjem poduzetništvu, te povećanju zaposlenosti. Potpredsjednik Grčić kazao je da industrija malo sporije raste, ali trgovina namalo, koja je temelj osobne potrošnje, bilježi veći rast, a izvoz je također u povećanju.
„Pokrenuli smo trendove i recesija je iza nas, učinit ćemo dodatni napor da kotač oporavka ubrzamo“, kazao je potpredsjednik. Istaknuo je da Vlada čini sve da građani što prije osjete efekt pojačane gospodarske aktivnosti, kroz daljnje generiranje novih radnih mjesta i smanjenja nezaposlenosti te kroz povećanje dohodaka u konačnici. „Vjerujem da će se to vrlo brzo vidjeti na standardu naših građana“, dodao je potpredsjednik. Na kraju je poručio da Vlada neće odustati od ekonomske politike za koje se opredijelila, kojom se ostvaruju manje, ali ipak značajne uštede, ali se štite ključne komponente domaće potrošnje, poput plaća, mirovina i socijalnih davanja, stoji u priopćenju.