Menu
Nakon što je u prva dva mjeseca vrijednost izvoza EU blago smanjena na godišnjoj razini, u prva je tri mjeseca zabilježen rast, i to u visini 4,6%. Rast vrijednosti izvoza zabilježen je kod gotovo svih skupina proizvoda, pri čemu je najveći zabilježen kod strojeva, uređaja i vozila te kod kemikalija i kemijskih proizvoda...
Dinamičniji je rast izvoza, s druge strane, i dalje ograničavao izvoz energije, čiji je pad određen padom cijena sirove nafte i ostalih energenata na svjetskom tržištu. Znatan poticaj ostvarenom rastu dalo je slabljenje eura prema valutama najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera, koje je prisutno od početka godine, i to prije svega prema dolaru, zbog čega je prosječna vrijednost eura prema dolaru u prva tri mjeseca bila približno 18% manja. Stoga je i najveći rast izvoza u prva tri mjeseca ostvaren upravo prema SAD-u, kamo je izvoz povećan za 21,4%.
Ipak treba napomenuti da pad vrijednosti valute, osim stvarnog povećanja izvoza, dovodi i do nominalnog povećanja vrijednosti izvoza ugovorenog i realiziranog u drugim valutama. Među deset najznačajnijih izvoznih tržišta, vrijednost izvoza na godišnjoj je razini smanjena samo prema Rusiji (-34%), i to uglavnom zbog nametnutih ograničenja u trgovini i pada vrijednosti rublje, a neznatan je pad zabilježen i prema Japanu i Norveškoj. U prva tri mjeseca vrijednost extra EU izvoza daleko je najviše povećala Njemačka, a slijedili su je Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Poljska.
Pad vrijednosti eura jednim je dijelom utjecao i na rast vrijednosti uvoza koja je povećana za 2,2%. Rast je također zabilježen kod svih skupina proizvoda, osim kod sirovina i energije na koje je utjecao navedeni pad njihovih globalnih cijena. Zbog toga je i najveći pad među prvih deset vanjskotrgovinskih partnera zabilježen kod Rusije i Norveške koje su, tradicionalno, najveći dobavljači sirove nafte za EU. Uslijed navedenih kretanja izvoza i uvoza, prošlogodišnji deficit za prvi kvartal u visini 5,8 milijardi eura prerastao je u suficit od 3,8 milijardi eura.
Premda je i dalje riječ o procjenama, Hrvatska je u prva tri mjeseca bila među članicama EU koje su najviše povećale vrijednost svog izvoza. Tako je s rastom od 14%, koliko je procijenio Eurostat, Hrvatska zaostajala samo za Irskom i Ciprom (čija je vrijednost izvoza relativno niska). Relativno visoke stope ostvarile su i neke druge „novije“ članice EU.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Dinamičniji rast izvoza u odnosu na uvoz rezultirao je promjenom trenda i stanja vanjskotrgovinske bilance Europske unije u prvom tromjesečju ove godine. Drugim riječima, umjesto prošlogodišnjeg deficita u iznosu od 5,8 milijardi eura, ove je godine u istom razdoblju ostvaren suficit u iznosu od 3,8 milijardi eura.“
