Vanjskotrgovinski deficit u veljači narastao na 552 mil. eura

Posljednji podaci DZS-a o robnoj razmjeni za veljaču ukazuju na razmjerno snažan godišnji rast robnog izvoza i uvoza. Naime, nakon ostvarenog pada u siječnju, u veljači je vrijednost robnog izvoza iznosila 867 mil eura što u odnosu na isti mjesec 2014. predstavlja rast od 14,4%. S druge strane u istom mjesecu uvezeno je ukupno 1,419 mlrd eura vrijednosti roba što na godišnjoj razini predstavlja rast od 13,2%. Unatoč rastu vrijednosti robnog izvoza a s obzirom na razmjerno snažan rast uvoza roba deficit robne razmjene dosegnuo je 552 mil eura, odnosno na godišnjoj razini je zabilježio rast od 11,2%...

Pokrivenost uvoza izvozom skliznula je na 61,1% ( u siječnju 64%). Promatrano u prva dva mjeseca ove godine vrijednost robnog izvoza dosegao je 1,604 mlrd eura (+5,2% godišnje) dok je vrijednost robnog uvoza dosegla 2,571 mlrd eura (+1,6% godišnje) pri čemu je snažniji rast vrijednosti izvoza od uvoza roba pridonio smanjenju deficita robne razmjene za 3,9% (967 mil. eura).

Rastu robnog izvoza na godišnjoj razini svakako je pridonio izvoz prerađivačke industrije koji u strukturi izvoza čini oko 85% a ostvaren je rast od 5,8% pri čemu je ukupna vrijednost izvoza iznosila 1,363 mlrd eura. Pri tome, prvi put nakon primjene nove metodologije (od srpnja 2013.), u prva dva mjeseca ove godine ohrabruje podatak o rastu izvoza ostalih prijevoznih sredstava (brodova) od +259,9% godišnje. Međutim, treba uzeti u obzir da je višegodišnjim padom robni izvoz u ovoj kategoriji očigledno već dosegao najniže razine te je njegov udio u ukupnom izvozu s više od 15% koliko je iznosio u istom periodu 2009. skliznuo na svega 6%. Ostvaren je i značajan rast izvoza poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (+15,3% godišnje).

S druge strane godišnji rast robnog uvoza ostvaren je u prerađivačkoj industriji od 5,6%, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu od 2,4% te opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+12,4%). Kontinuirani rast izvoza u uvjetima pooštrene konkurencije i dalje ograničava niska konkurentnost te još uvijek ograničeni oporavak pojedinih najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera poput Italije i/ili Srbije. S druge strane slaba i iscrpljena domaća potražnja te djelomična supstitucija s domaćim proizvodima utječu na kretanja u uvozu roba. Međutim, usklađivanjem metodologija na godišnjoj razini ova godina bi trebala biti indikativna za to koliko je domaće gospodarstvo doista konkurentno, prenosi RBA.