Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a krajem ožujka kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 282,9 milijardi kuna zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini. U odnosu na veljaču, ukupni krediti niži su za preko 3 milijarde kuna (-1,1%) dok su u usporedbi s ožujkom prošle godine manji za 1,7 milijardi kuna (-0,6%). Istovremeno, u odnosu na prosinac prošle godine ukupni krediti su zabilježili znatan porast od 2,8 milijardi kuna (+1,0%)...
Razmjerno snažan pad ukupnih kredita na mjesečnoj razini dijelom je i posljedica tečajnih razlika proizišlih iz aprecijacije domaće valute u odnosu na euro. Prema podacima HNB-a o srednjem deviznom tečaju krajem razdoblja, tečaj EUR/HRK je u ožujku zabilježio pad na mjesečnoj razini od 0,6% što je dodatno doprinijelo padu nominalnog iskaza ukupnih kredita izraženih u kunama. Obzirom da se u ožujku preko 73% ukupnih kredita odnosi na valutne kredite (najvećim dijelom vezane uz euro), jačanje domaće valute u odnosu na euro dalo je negativan doprinos mjesečnom kretanju ukupnih kredita. S druge strane, u ožujku je tečaj CHF/HRK zabilježio značajan mjesečni rast od 1,4% te je deprecijacija domaće valute u odnosu na švicarski franak djelovala u smjeru povećanja nominalnog iskaza kredita u domaćoj valuti (koji se najvećim dijelom odnosi na stambene kredite stanovništvu u čijoj strukturi krediti vezani za švicarski franak zauzimaju više od jedne trećine). No važno je naglasiti da, premda je tečaj CHF/HRK odlukom Vlade fiksiran na razini 6,39 kuna za jedan franak, HNB statistički iskazuje nominalnu vrijednost stanja kredita sukladno stvarnom tržišnom tečaju kune u odnosu na vezane valute u kojima su odobreni krediti pojedinim institucionalnim sektorima. Stoga je nominalni iznos kredita iskazan u domaćoj valuti u izravnoj ovisnosti sa stvarnim tečajnim kretanjima na tržištu.
Prema podacima HNB-a, najveći doprinos snažnom mjesečnom padu ukupnih kredita došao je od pada kredita središnjoj državi. S udjelom od preko 18% u ukupnim kreditima, u ožujku su krediti središnjoj državi smanjeni za 2,7 milijardi kuna u odnosu na veljaču (-4,9%), a isti trend kontrakcije kredita na mjesečnoj razini zabilježen je i na razini lokalne države i fondova socijalne sigurnosti (-1,3% odnosno -16%). U ožujku ove godine država je emitirala euroobveznice na inozemnom tržištu u vrijednosti 1,5 milijardu eura te je u istom mjesecu podmirila dio dugovanja prema bankama što je posljedično dovelo do snažne mjesečne kontrakcije ukupnih kredita. No na godišnjoj razini krediti državi bili su na stagnantnim razinama (51.5 milijardi kuna) te su u odnosu na prosinac zabilježili rast od 326 milijuna kuna (+0,6%).
Istovremeno, krediti sektoru kućanstava krajem ožujka iznosili su 128,6 milijardi kuna što je 106 milijuna kuna više u odnosu na veljaču (+0,1%). Već treći mjesec zaredom ukupni krediti kućanstvima zabilježili su pozitivne stope rasta na godišnjoj razini te u usporedbi s prosincem prošle godine. Tako su u ožujku krediti stanovništvu za 1,1 milijardu kuna veći u odnosu na isti mjesec prošle godine (+0,9%) dok su u odnosu na prosinac 2014. porasli za 2,2 milijarde kuna (+1,7%). Stambeni krediti ukupne vrijednosti 62,4 mlrd kuna, a koji čine polovicu ukupnih kredita kućanstava, na mjesečnoj razini zabilježili su blagi pad od 0,1%. Gotovo 36% stambenih kredita sektoru kućanstava odnosi se na kredite vezane uz švicarski franak pa su spomenute tečajne razlike CHF/HRK znatno su ublažile mjesečni pad stambenih kredita sektoru stanovništva.
Promatrajući kredite kućanstvima prema namjeni, u ožujku su mjesečni rast ostvarili gotovinski nenamjenski krediti, krediti po prekoračenjima na transakcijskim računima te krediti po kreditnim karticama (+0,3%, +1,0% odnosno +0,8%). Gotovinski nenamjenski krediti koji čine gotovo trećinu kredita stanovništva (39,2 mlrd kuna) zabilježili su u ožujku relativno značajan rast od 4,1% na godišnjoj razini. Krediti po prekoračenjima na transakcijskim računima čine oko 6% ukupnih kredita stanovništva (8,1 mlrd kuna) te su u ožujku zabilježili godišnji pad od 3,8% (0,1% niže u odnosu na prosinac prošle godine).
Krajem promatranog mjeseca ukupni krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava iznosili su 93 milijarde kuna što je za 372 milijuna kuna manje u odnosu na prethodni mjesec (-0,4%). U ožujku je nastavljen trend razduživanja sektora poduzeća koji pokazuje godišnji pad kredita već 34. mjesec zaredom. Međutim, poduzeća se pojačano zadužuju u inozemstvu, gdje pod utjecajem ekspanzivnih mjera monetarne politike kopni averzija investitora prema riziku, pa posljedično jača ponuda dužničkoga kapitala prema poduzećima s tržišta povišene rizičnosti. Obzirom da je investicijski potencijal poduzeća ograničen iscrpljenošću dugotrajnom recesijom, dok je s potražne strane stanovništvo i dalje pod negativnim utjecajem s tržišta rada, u idućem razdoblju očekujemo vrlo blagi rast ukupnih kredita u nominalnim iznosima, uz prisutan utjecaj tečajnih oscilacija na njihov kunski izraz, objavili su RBA analitičari.
