Menu
Europska komisija u svojim je zimskim procjenama, objavljenima u veljači, bila prilično pesimistična. Nastavak utjecaja krize, sporo provođenje reformi i geopolitičke napetosti naglašavala je kao glavne probleme EU gospodarstva...
Međutim, već tada su naglašeni novi momenti koji bi mogli utjecati na ubrzavanje rasta – izražen pad cijene sirove nafte, deprecijacija eura i ekspanzivna monetarna politika ECB-a, pa je predviđena stopa rasta za EU, za ovu godinu, povećana s 1,5% iz prethodne procjene na 1,7%.
U svojim najnovijim, danas objavljenim procjenama, EK je blago poboljšala svoju procjenu za ovu godinu na 1,8%, pri čemu razlozi za takvo povećanje ostaju isti. Tako su već u prvom dijelu ove godine tvrtke profitirale od niske cijene nafte i pada vrijednosti eura, uslijed čega im je povećana konkurentnost i profit, a zbog mjera kvantitativnog popuštanja profitirala su i financijska tržišta i cijene nekretnina.
ECB-ov otkup obveznica trebao bi u drugom dijelu godine još snažnije djelovati na kreditiranje, investicije i dinamiku gospodarskog rasta. Međutim, napetosti između EU i Rusije te visoka nezaposlenost u pojedinim članicama i dalje se navode kao ograničavajući faktori rasta. Zbog toga se procjene za 2016. godinu nisu mijenjale i ostale su 1,9% za euro zonu i 2,1% za EU.
Među globalnim uvjetima za rast, Europska komisija navodi efekte preraspodjele koristi od pada cijena nafte između zemalja proizvođača i zemalja uvoznica nafte, efekte utjecaja jačanja i slabljenja pojedinih valuta te ekspanzivnu monetarnu politiku pojedinih zemalja.
Zbog toga su blago smanjene procjene za SAD (3,1%) i Japan (1,1%) za ovu godinu u odnosu na prethodne iz veljače. Globalni rast u ovoj godini EK procjenjuje na 3,8%.
Promatrano po pojedinim članicama, u ovim novim procjenama Europske komisije najlošije je prošao Cipar kao jedina članica u kojoj se i u ovoj godini očekuje pad BDP-a.
Najveći se rast od 3,6% istovremeno očekuje u Irskoj i na Malti. U odnosu na procjene iz veljače najviše je pogoršana prognoza za Grčku (s 2,5% na samo 0,5%), dok su istovremeno najviše povećane procjene za Luksemburg, Španjolsku, Sloveniju i Slovačku (za 0,5 postotnih bodova).
Procjena za Hrvatsku neznatno je povećana, s 0,2% na 0,3%, pa je Hrvatska ostala među članicama s najmanjim rastom u ovoj godini, odnosno, uz spomenuti pad na Cipru još se samo u Finskoj predviđa tako nizak rast. Kao glavni razlog izlaska Hrvatske iz recesije u ovoj godini EK navodi rast inozemne potražnje odnosno izvoza roba i usluga, dok bi osobna potrošnja potaknuta izmjenama kod poreza na dohodak i nižom cijenom naftnih derivata trebala stagnirati, a državna potrošnja i investicije nastaviti pad. Slabo korištenje EU fondova, razduživanje na svim razinama i niska osobna potrošnja navede se kao glavni razlozi izostanka rasta investicija u ovoj godini.
U idućoj godini EK za Hrvatsku predviđa rast od 1,2% uslijed oporavka domaće potražnje. Pri tome se predviđa da bi i investicije trebale biti faktor takvog rasta djelomično potaknute većim korištenjem EU fondova.
Proljetne prognoze Europske komisije potvrdile su i težinu situacije u hrvatskim javnim financijama, ukazujući da glavnina rizika koji mogu ugroziti ostvarenje planiranih makroekonomskih proporcija proizlazi iz provedbe neophodnih mjera fiskalne konsolidacije koje će ograničavati mogućnost gospodarskog oporavka, stoji u analizi iz HGK.
Europska komisija predviđa da će proračunski manjak u 2015. godini iznositi 5,6% BDP-ate da će se u 2016. godini produbiti na 5,7% BDP-a. To je različito u odnosu na projekcije Vlade Republike Hrvatske, koja u svom Programu konvergencije za razdoblje od 2015. do 2018. predviđa proračunski deficit od 5,0% u 2015. te njegovo smanjenje na 3,9% BDP-a u 2016. godini. Prema projekcijama Europske komisije, Hrvatska bi se, prema visini proračunskog manjka i u 2015. i u 2016. godini, nalazila na čelnom mjestu među zemljama EU, bilježeći najveći deficit, ispred Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske u 2015. godini, odnosno ispred Španjolske, Francuske i Rumunjske u 2016. godini.
Europska komisija predviđa i nastavak nepovoljne situacije s kretanjem duga opće države u Hrvatskoj. Tako bi krajem ove godine razina javnog duga u Hrvatskoj dosegla 90,5% BDP-a te prvi put premašila prosjek EU za koji se predviđa da će iznositi 88,0%. Pritom bi devet zemalja imalo višu razinu javnog duga od Hrvatske. Za 2016. godinu Europska komisija predviđa porast udjela javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj na 93,9%, dok bi istodobno na razini prosjeka EU došlo do smanjenja udjela na 86,9% BDP-a. I ovdje su projekcije Europske komisije nepovoljnije od onih koje je Vlada prognozirala u Programu konvergencije predvidjevši udio duga u BDP-u od 89,8% u 2015., odnosno 92,0% u 2016. godini.
Projekcije Europske komisije upozoravaju na neodrživost dosadašnje fiskalne politike u Hrvatskoj, čiji bi nastavak doveo do situacije u kojoj bi Hrvatska bilježila najveći proračunski manjak od svih zemalja Europske unije te do situacije u kojoj bi opterećenost javnim dugom poprimila zabrinjavajuće razmjere. Stoga je neophodna provedba snažnih strukturnih reformi koje bi omogućile prekid takvih trendova i stvorile temelje za održiv gospodarski rast.
