Menu
Od početka veljače do početka travnja 2015. godine ruski je rubalj skočio za 22,3 posto i tako postao najprofitabilnija valuta na svijetu, rekao je za RBTH Aleksej Kozlov, glavni analitičar investicijske tvrtke UFS...
Prema njegovim riječima, ruska valuta je bilježila brži rast od cijene nafte za koju je tradicionalno vezana. U istom razdoblju je sjevernomorska nafta tipa Brent poskupjela za svega 9,8%, tj. s 53 dolara na 58,2 dolara. Kako objašnjava stručnjak, rubalj raste u velikoj mjeri zahvaljujući interesu investitora za visoku profitabilnost koju ostvaruju tržišta u razvoju. Ranije, u prosincu 2014., ruska valuta je izgubila vrijednost za oko 50% u odnosu na američki dolar i euro.
Konstantin Koriščenko, zamjenik Katedre za tržište vrijednosnih papira i financijski inženjering Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (a to je institucija koja najviše utječe na financijsku politiku ruske vlade) i nekadašnji zamjenik direktora Centralne banke, objasnio je za RBTH da ruski rubalj proteklih tjedana raste zahvaljujući čitavom nizu pozitivnih faktora. Među najvažnije on ubraja to što je Centralna banka odobrila bankama devizne kredite u vrijednosti od ukupno 30 milijardi dolara i smanjila referentnu kamatnu stopu sa 17% na 14%, a popustila je i napetost na istoku Ukrajine. "Sve to je utjecalo na visoku spekulativnu privlačnost investicija u rublju i aktive izražene u rubljima", kaže Koriščenko.
Po mišljenju analitičara investicijskog holdinga Finamore Antona Soroka, ruska valuta u najskorije vrijeme može zabilježiti još veći rast ukoliko skoči cijena nafte i ako se na vanjskopolitičkoj sceni pojave očigledni uvjeti za ukidanje sankcija Rusiji. U pozitivne faktore on ubraja sporazume s pojedinim zemljama Europske unije, primjerice s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom, s kojim se 8. travnja sastao predsjednik Rusije Vladimir Putin. "Situacija u Ukrajini u ovom trenutku, u cjelini gledano, djeluje kao stabilna, te bi se reklo da nema razloga za pooštravanje retorike od strane EU i SAD-a", smatra Soroko.
Po mišljenju Alekseja Kozlova, za jačanje rublje je u velikoj mjeri zaslužna Centralna banka, koja je kreditno-monetarnom politikom uspjela znatno ublažiti volatilnost valute. On ističe da i pored poskupljenja rublja interes investitora za rusku ekonomiju zasad nije u porastu.
Stručnjaci zasada nisu sigurni hoće li nagli rast rublja imati dugoročnu tendenciju. "Tvrdnje da se tečaj rublje 'otkačio' od cijene nafte nisu potpuno korektne. Prije se može govoriti o drugačijoj razini cijena nafte u rubljima za 2015. godinu", kaže Koriščenko. Po njegovim riječima, nije jasna ni situacija s međunarodnim cijenama nafte. Sporazum s Iranom usmjerava te cijene na jednu, a sukob u Jemenu na drugu stranu.
Stručnjaci, međutim, ističu da u ruskoj ekonomiji i dalje postoje krupni problemi. "Banke nemaju dovoljno kapitala, gospodarski rast je blizak nuli, i dalje je prisutna tendencija povećanja državnog sektora u ekonomiji - sve to zabrinjava i ne ulijeva optimizam glede buduće vrijednosti nacionalne valute", smatra Konstantin Koriščenko. Ako cijena nafte ne skoči, kaže on, i ako se sačuva odljev kapitala iz Rusije, onda će perspektive tečaja rublja u 2016. godini biti daleko manje "ružičaste" nego u 2015. U cjelini uzevši, situacija izgleda mnogo bolje nego prije nekoliko mjeseci, ali da bi se pozitivna tendencija očuvala vlada mora stimulirati tržišne mehanizme, a ne čekati kada će skočiti cijena nafte, smatra bivši zamjenik ravnatelja Centralne banke.
