Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a u formatu izvješća kakvog zahtijeva Europska Komisija (prema metodologiji ESA 2010) deficit konsolidirane opće države porastao je sa 17,7 mlrd kuna (-5,4% BDP-a) u 2013. godini na 18,8 mlrd kuna ili -5,7% BDP-a u 2014. godini...
Posljednji podaci potvrđuju naša očekivanja o znatno većem ostvarenju državnog deficita u odnosu na postavljene ciljane iznose u okviru EDP-a (4,6% BDP-a), ali i revidirane deficite u okviru postupka pri makroekonomskim ravnotežama (5% BDP-a).
DZS je revidirao i povijesnu seriju podataka za razdoblje od 2011.-2013. godine čime je omogućena međugodišnja usporedba i korektna statistička analiza. Naime, u reklasificirani statistički obuhvat opće države ušli su HBOR i DAB, ali i preuzimanje duga HŽ Carga po osnovi izdanih jamstava (u iznosu od 955 mil. kuna). Pored navedenog, u skladu s metodologijom ESA 2010, deficit konsolidirane opće države uvećan je za iznos transfera socijalnih doprinosa (iz II u I mirovinski stup) u iznosu nešto višem od 3 mlrd kuna.
Kumuliranje fiskalnih deficita tijekom proteklih razdoblja utjecalo je na porast javnog duga koji je krajem prošle godine dosegnuo razinu od 279,6 mlrd kuna ili 85% BDP-a. Iako je godišnji rast duga nešto usporeniji u odnosu na 2013 (5% vs 16,3%) ostaje činjenica da je udio javnog duga u BDP-u porastao za čak 4,4 postotnih bodova. Tome je pridonio nastavak pada gospodarstva i izostanak inflatornih pritisaka koji umanjuju nominalni iskaz bruto domaćeg proizvoda. Međutim, najveći utjecaj na porast javnog duga utjecao je prošireni obuhvat na dug HBOR-a koji je tako povećao javni dug za 4,4% BDP-a.
"Obzirom da smo u okviru naših očekivanja o kretanju deficita opće države već uzeli u obzir navedene metodološke razlike koje su prisutne u odnosu na prethodno izvješće, ovakav iskaz deficita i duga je u skladu s našim predviđanjima.
Revidirani podaci pokazuju izostanak fiskalne konsolidacije i rast deficita opće države u 2013. i 2014. godini, a na poseban način zabrinjava kretanje primarnog deficita. Naime, razlika proračunskih prihoda i rashoda iz koje su isključeni rashodi za plaćanje kamata (11,5 mlrd kuna) bilježi negativan trend povećanja: tako je primarni deficit sa -6,17 mlrd kuna (-1,9% BDP-a) u 2013. godini porastao na -7,34 mlrd kuna (-2,2% BDP-a) u 2014. godini. Drugim riječima, tekuća državna potrošnja se ne može financirati iz tekućih proračunskih prihoda što utječe na neodrživu dinamiku rasta javnog duga.
Pod pritiskom Europske komisije tijekom 2015. godine deficit proračuna opće države u odnosu na BDP trebao bi zabilježiti pad zadržavajući se ipak oko razmjerno visoke razine iznad 5%. Posljedično očekujemo i rast javnog duga na 90% BDP-a. S druge strane treba imati na umu da izborna godina dodatno pojačava rizik odgode reformi čime se zadržava nepovoljna i rigidna struktura rashoda odnosno umanjuje razvojni potencijal fiskalne politike. Naposljetku, tržišni uvjeti odnosno obilje likvidnosti i niske kamatne stope još uvijek stvaraju privid jeftinog zaduživanja na financijskim tržištima čime se uz odgodu sređivanja javnog sektora povećava srednjoročni rizik rasta premije državnog rizika", objavili su analitičari Raiffeisenbanka.
