Menu
Ostvareni je deficit u prva dva mjeseca bio nešto manji od prošlogodišnjega kada je iznosio 9,4 milijarde eura, što je rezultat relativno malih promjena u vrijednosti izvoza i uvoza. Naime, vrijednost je izvoza na godišnjoj razini smanjena za 1,1 milijardu eura, a vrijednost uvoza za tri milijarde eura. Najveći utjecaj na takvo kretanje robne razmjene imala je energija, točnije pad cijena sirove nafte (za približno 50%) i plina na globalnom tržištu, zbog kojih je vrijednost izvoza i uvoza energenata na godišnjoj razini smanjena za 34%...
Manji je pad zabilježen i kod izvoza i uvoza sirovina čije su cijene također zabilježile pad (uvozne cijene metalnih ruda su npr. smanjene 19,2%), a kod izvoza je smanjen i izvoz tzv. ostalih proizvoda. Izvoz i uvoz drugih skupina proizvoda istodobno je više ili manje povećan.
Zbog sankcija koje su uvele EU i Rusija te pada cijena energije, najviše je smanjena robna razmjena EU s Rusijom. Izvoz za 34,1%, a uvoz za 36,5%. S druge strane u prva dva mjeseca najviše je povećana vrijednost izvoza u gospodarski oporavljen SAD, a najviše je povećan uvoz iz Kine. Rast je ukupne vrijednosti izvoza (intra + extra) u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine zabilježilo manje od polovine članica EU, pri čemu je i dalje najveći izvoz i najveći rast vrijednosti izvoza ostvarivala Njemačka. Početak ove godine bio je relativno uspješan za dio „novijih“ članica EU (Bugarsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Sloveniju) koje su ostvarile rast izvoza od oko 5%, a u toj skupini se prema prvim rezultatima našla i Hrvatska.
Eurostat je u ožujku napravio i prikaz robne razmjene članica EU prema najvećim vanjskotrgovinskim partnerima, iz kojeg je vidljivo da samo pet članica EU (Irska, Grčka, Litva, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo) najveću vrijednost izvoza ostvaruje prema zemljama koje nisu članice EU. Njemačka je istodobno najznačajniji vanjskotrgovinski partner unutar EU. Naime, čak šesnaest članica EU najveći dio svog izvoza plasira u Njemačku, a petnaest članica iz te zemlje bilježi najveću vrijednost uvoza. Izvoz po pojedinim zemljama znatno ovisi o teritorijalnoj i tradicionalnoj povezanosti, a Hrvatska se ističe po tome što je jedina članica EU kojoj su se među tri najveća izvozna tržišta u 2014. godini našle Bosna i Hercegovina te Slovenija.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Tendencije kretanja u robnoj razmjeni početkom ove godine bile su relativno uspješne za dio istočnoeuropskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, gdje je izvoz lagano porastao. Većini tih država, Njemačka je najvažniji vanjskotrgovinski partner. Specifičnost Hrvatske, za razliku od drugih članica EU, jest u tome što su se među prva tri najveća izvozna tržišta, pozicionirale Slovenija i BiH, a ne Njemačka, koja je na četvrtom mjestu.“
