Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a (u skladu s metodologijom ESA 2010) krajem veljače kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 286 milijardi kuna što je za 1,34 mlrd kuna više u odnosu na prethodni mjesec (+0,5%) dok je na godišnjoj razini ostvareni rast od 1,176 mlrd kuna (+0,4%)...
Osim na mjesečnoj i godišnjoj razini, ukupni krediti u veljači zabilježili su i znatan porast u odnosu na prosinac prošle godine i to u iznosu od 5,883 mlrd kuna ili +2,1%. Razmjerno snažan rast ukupnih kredita u odnosu na kraj prošle godine dijelom je i posljedica tečajnih razlika proizišlih prvenstveno iz slabljenja kune u odnosu na euro i švicarski franak.
Naime, prema srednjem deviznom tečaju krajem razdoblja, kuna je u veljači u odnosu na prosinac 2014. godine oslabila u odnosu na euro, a posredno i u odnosu na švicarski franak (+0,3% odnosno +13,2%). Obzirom da u valutnoj strukturi kredita oko tri četvrtine (gotovo 73%) čine devizni krediti (uključujući kredite s valutnom klauzulom), slabljenje domaće valute u odnosu na euro i franak utjecalo je na viši iznos ukupnih kredita iskazanih u kunama.
Prema podacima HNB-a, najveći doprinos mjesečnom porastu ukupnih kredita došao je od kredita središnjoj državi. S udjelom od gotovo 19% u ukupnim kreditima, u veljači su krediti središnjoj državi dosegnuli 54,1 mlrd kuna. U odnosu na siječanj to predstavlja rast za 1,9 mlrd kuna (+3,7%) dok su u usporedbi s istim mjesecom prošle godine ukupni krediti središnjoj državi veći za 2,1 mlrd kuna (+4,0%). Snažan rast od gotovo 3 mlrd kuna zabilježen je i u odnosu na kraj prošle godine (+5,9%) što govori o visokim potrebama države za (re)financinjem obveza. Ukupni krediti državnom sektoru (u obuhvatu središnje države, fondova socijalne sigurnosti te lokalnih jedinica) u veljači su dosegnuli 58,7 mlrd kuna što predstavlja rast na mjesečnoj i godišnjoj razini od 3,2% odnosno 4,7%.
Istovremeno, krediti sektoru kućanstava krajem veljače iznosili su 128,5 mlrd kuna što je za 948 mil kuna manje u odnosu na prethodni mjesec (-0,7%) čime su dali negativan doprinos mjesečnom ostvarenju ukupnih kredita. Na godišnjoj razini, krediti kućanstvima zabilježili su rast za 1,2 mlrd kuna (+1,0%) što je dobrim dijelom posljedica godišnjeg rasta stambenih kredita (u iznosu od 1 mlrd kuna ili +1,6%). Obzirom da stambeni krediti čine polovicu ukupnih kredita kućanstava, učinak spomenutih tečajnih razlika u ovoj skupini kredita dao je snažan doprinos godišnjem porastu nominalnog iznosa ukupnih kredita sektoru kućanstava (budući da je većina stambenih kredita valutno vezana).
Krajem veljače ukupni krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava iznosili su 93,4 mlrd kuna. Bez obzira na rast na mjesečnoj razini od 0,7%, na godišnjoj razini ovaj sektor pokazuje nastavak razduživanja bilježeći negativnu stopu godišnje promjene od -1,9%.
"U idućem razdoblju očekujemo vrlo blagi rast ukupnih kredita u nominalnim iznosima, uz prisutan utjecaj tečajnih oscilacija na kunski izraz kredita. S potražne strane stanovništvo je i dalje pod negativnim utjecajem s tržišta rada, a investicijski potencijal poduzeća ograničen je iscrpljenošću uslijed dugogodišnje recesije uz slabe izglede oporavka", objavili su RBA analitičari.
