Menu
S počecima turističke predsezone, u ožujku je, prema uobičajenoj shemi, započeo sezonski pad broja nezaposlenih. Mjesečni se pad realizirao na razini od 3,2% odnosno za 10,5 tisuća osoba, što je nešto oštrije nego u istome mjesecu prošle godine...
Tome je doprinijelo i snažnije sezonsko zapošljavanje, što je vjerojatno povezano s ranijim uskršnjim praznicima ove godine u odnosu na prošlu: u ožujku je zaposleno na sezonskim poslovima 3,4 tisuće osoba, 44,6% više nego u istome mjesecu prošle godine, što je povećalo i ukupno zapošljavanje (22,2 tisuće osoba) u odnosu na isti mjesec prošle godine (više za 14,6%).
Na evidenciju nezaposlenih pri HZZ-u utječe i bazni moment vezan uz dinamiku priljeva u nezaposlenost iz radnog odnosa, koji je bio znatno oštriji u ranijim razdobljima krize. Tijekom ožujka na toj je osnovi na evidenciju ušlo 12,4 tisuće osoba, a tijekom prva tri mjeseca 48,9 tisuća osoba (1,5% manje nego u istom razdoblju prošle godine).
Važan faktor koji utječe na stanje broja nezaposlenih posljednjih godinu dana ostaje i snažniji odljev s evidencije HZZ-a iz drugih razloga osim zapošljavanja, osobito zbog „nepridržavanja zakonskih odredbi“ na osnovi kojih je u ožujku odjavljeno 5,9 tisuća osoba (dvostruko više nego u istome mjesecu prošle godine), a u prva tri mjeseca 11 tisuća osoba (98% više nego u istom razdoblju prethodne godine). Isto tako, vidljiva je i znatnija dinamika odljeva na osnovi zapošljavanja u inozemstvu – u prva je tri mjeseca u inozemstvu zaposleno 1008 osoba, 47% više nego u usporedivom razdoblju prošle godine.
Primjetno je i nešto veće zapošljavanje mladih nezaposlenih bez staža, koje je podržano kroz program „Garancija za mlade“, pružajući poslodavcima fiskalne olakšice: u prva je tri mjeseca ove godine zaposleno 12,9 tisuća osoba bez staža, 20,6% više nego prošle godine.
Isto tako je zaposleno nešto više osoba u dobi između 20. i 30. godine: u prva tri mjeseca ove godine 83% više.
Uslijed svih navedenih utjecaja, broj nezaposlenih u godišnjoj je usporedbi u padu posljednjih dvanaest mjeseci; u ožujku je bio niži za 57,7 tisuća osoba (15,3%). Međutim, sam pad nezaposlenosti ne znači i oporavak tržišta rada jer se ujedno stanje zaposlenosti i aktivnosti ne oporavlja, što zapravo i korespondira s tržišnim fundamentima koji su i dalje nepovoljni. Na razini ove godine, na temelju baznih utjecaja (manji priljev u nezaposlenost zbog dosezanja kritično niske razine zaposlenosti) i administriranja nezaposlenih, očekujemo blagu korekciju registrirane nezaposlenosti naniže, ali bez značajnijeg oporavka zaposlenosti i aktivnosti, poručuju analitičari HGK-a.
