Menu
„Ovaj skup pružit će niz korisnih informacija te praktičnih iskustava koji će pripomoći većoj prisutnosti odnosno unapređenju poslovanja hrvatskih tvrtki na kanadskom tržištu, rekla je direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK Silva Stipić Kobali na seminaru Sporazum o slobodnoj trgovini Kanada – EU (CETA) održanom 27. ožujka u HGK. Cilj seminara bio je informirati sudionike o mogućnostima lakšeg poslovanja koje će se ostvariti nakon stupanja na snagu sveobuhvatnog Sporazuma o slobodnoj trgovini između Kanade i EU, sredinom 2016. godine...
Također, Stipić Kobali naglasila je kako je trgovinska razmjena između Hrvatske i Kanade relativno mala te varira iz godine u godinu. Odredbe dokumenta koristit će velikim, malim i srednjim tvrtkama. Hrvatske tvrtke na kanadskom tržištu, ali i obrnuto, pratit će zaštita intelektualnog vlasništva. Povećavanje izvoza jedna je od važnih sastavnica gospodarskog oporavka, a upravo to će stimulirati ovaj Sporazum.
Izvoz, odnosno poslovanje na trećim tržištima omogućuje rast prodaje, odnosno plasmana roba i usluga te usvajanje novih znanja i tehnologija.
„Sporazum o slobodnoj trgovini Kanada – EU (CETA) ne treba gledati samo kao sveobuhvatan Sporazum Kanade i EU, već i kao iznimno koristan Sporazum Kanade i Hrvatske“, rekla je veleposlanica Kanade u RH Louise Larocque. Vrlo je važno da hrvatska poslovna zajednica taj Sporazum promatra i doživljava kao dokument koji će olakšati razmjenu roba i usluga jer uistinu donosi niz pogodnosti koje će trebati što brže iskoristiti, dodala je Larocque.
Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj složio se s tvrdnjom kako na ovaj Sporazum treba prvenstveno gledati kao na sporazum koji su sklopile Hrvatska i Kanada. Hrvatska je, postavši članicom EU, u svoj regulatorni okvir ugradila niz iznimno kvalitetnih rješenja EU, a kao maloj zemlji sporazum s Kanadom otvorit će joj brojne poslovne mogućnosti. Pri tome je potrebno upozoriti kako će se posebna briga voditi o zaštiti intelektualnog vlasništva pa će se, primjerice, autohtoni proizvodi i njihovo regionalno podrijetlo djelotvorno štititi. Također, predviđa se da će izvoz iz EU u Kanadu porasti 24,3 posto odnosno 17 milijardi eura.
O prednostima CETA-e za Europsku uniju govorio je Steve Verheul, glavni kanadski pregovarač pri pregovorima za Sporazum o slobodnoj trgovini CETA. Naročitu je pozornost posvetio koristima za Hrvatsku. Stupanjem CETA-e na snagu eliminirat će se carinske tarife na većinu glavnih izvoznih proizvoda iz Hrvatske u Kanadu, a neki od primjera proizvoda na koje će se ukinuti carinske tarife su: odjeća – izvoz iz RH u Kanadu (sadašnje kanadske MFN carinske stope do 18 posto; obuća - izvoz iz RH u Kanadu (kanadske MFN carinske stope do 20 posto); namještaj – izvoz iz RH u Kanadu (MFN carinske stope do 15,5 posto). To će vrijediti i za prehrambene proizvode npr.: juhe i umaci – izvoz iz RH u Kanadu (sadašnje kanadske MFN carinske stope su šest posto); keksi – izvoz iz RH u Kanadu (kanadske MFN carinske stope do euro centa/kg plus četiri posto); marmelade, džemovi i želei – izvoz iz RH u Kanadu (MFN carinske stope do 12,5 posto). Ostali ključni sektori koji će imati koristi primjenom CETA-e su: industrijski strojevi i oprema; kemijski proizvodi i plastika te proizvodi od željeza i čelika.
CETA će donijeti korist mnogim hrvatskim tvrtkama zainteresiranima za natjecanje za kanadske državne ugovore, uključujući i male i srednje tvrtke koje pružaju usluge u području inženjerstva, arhitekture, računarstva, softvera i baza podataka, tehničkog ispitivanja i analiza, savjetovanja u području marketinga ljudskih resursa i upravljanja proizvodnjom, zdravstva, strojeva i opreme.
Također će donijeti i reciprocitet u pravilima ulaganja, povećati transparentnost i garantirati pristup međusobnim tržištima te tako pridonijeti daljnjem poboljšanju dvosmjernih investicijskih tokova.
Procjenjuje se da kanadsko tržište javne nabave vrijedi 171 milijardu USD ili oko 9,4 posto kanadskog BDP-a.
