Menu
Lideri Europske unije na samitu su doveli u vezu moguće ukidanje sankcija prema Rusiji s ispunjavanjem minskih sporazuma o reguliranju konflikta na jugoistoku Ukrajine. Prema mišljenju stručnjaka, ta odluka je povoljna prije svega za Moskvu, što se već odrazilo na stabilnosti osnovnih pokazatelja ruske ekonomije, čak i pored pada svjetskih cijena nafte...
Lideri 28 zemalja Europske unije na samitu su doveli u vezu moguće ukidanje sankcija prema Rusiji s ispunjavanjem minskih sporazuma o reguliranju konflikta na jugoistoku Ukrajine. To je na završnoj konferenciji za novinare rekao predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, a prenosi ruska agencija TASS. Prema njegovim riječima, takav scenarij je moguć „tek krajem 2015.“, a do tog trenutka Europska unija „namjerava zadržati sankcije sve dok minski sporazumi ne budu konačno realizirani“. Međutim, kako iz svojih izvora saznaje agencija TASS, odluka o produljenju sankcija prema pojedinim sektorima ruske ekonomije može biti donesena u lipnju nakon analize situacije u zoni konflikta u Ukrajini, prenosi RBTH.
Prema riječima ruskih stručnjaka, Moskvi odgovara uzdržana pozicija Europske unije. „Po svemu sudeći, pitanje pooštravanja sankcija nije razmatrano“, kaže Dmitrij Bedenkov, šef analitičkog odjeljenja investicijske kompanije Russ-Invest. S druge strane, prema njegovim riječima, i dalje su velike šanse da se važeće sankcije produlje do kraja godine. „S obzirom da je rok za realizaciju minskih sporazuma kraj 2015., vjerojatno na sljedećim sjednicama lidera EU neće biti napretka po pitanju ukidanja sankcija“, kaže Bedenkov, ali dodaje da se među članicama EU jasno izdvojila grupa zemalja koje se protive sankcijama prema Rusiji, što smanjuje vjerojatnost pooštravanja sankcija.
„Može se reći da su rezultati susreta 28 zemalja Europske unije neutralno-pozitivni, bar kada su u pitanju interesi Rusije. Prije svega, nije bilo naglog povećanja pritisaka na našu zemlju. Osim toga, imamo opipljive sporazume koji trebaju rezultirati ukidanjem sankcija“, kaže Anton Soroko, analitičar investicijskog holdinga Finam. Prema njegovim riječima, uvjeti za ukidanje sankcija ranije nisu bili definirani, zbog čega je međunarodni dijalog bio prilično neodređen. Štoviše, prema riječima glavnog direktora kompanije Cansonic Elene Armanove, čak i u oštroj izjavi njemačke kancelarke Angele Merkel vraćanje Krima Ukrajini nije spomenuto kao neposredan uvjet za ukidanje sankcija. „Pa ipak, i dalje postoji rizik da sankcije budu produljene“, upozorava Vladislav Ginjko, predavač Instituta za ekonomiju prirodnih monopola Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS).
U odsustvu oštrih političkih izjava ruska ekonomiija je ostala stabilna. Na ključne pokazatelje nije utjecao čak ni pad cijena nafte. „Cijene nafte i dalje padaju, ali se ruski rubalj dobro drži“, kaže Gleb Zadoja, šef odjeljenja za analitiku brokerske kompanije PROFIT Group. Recimo, 21. ožujka je cijena nafte Brent na londonskoj burzi ICE pala za 1% i spustila se ispod 54 dolara za barel.
Prema riječima Irine Rogove, analitičarke Grupe kompanija Forex Club, ako se nastavi nesklad između ponude i potražnje, to i dalje može biti čimbenik koji vrši pritisak na cijene nafte. Osim toga, postoji veliki rizik od povećanja tog nesklada ukoliko „nuklearni konflikt“ u Iranu bude reguliran, jer će ova zemlja u slučaju ukidanja sankcija prilično brzo povećati količinu izvoza. „Pa ipak, zasada nema dovoljno povoda za bitniji rast cijena nafte. Najvjerojatnije će se cijene u sljedećem tjednu zadržati u dijapazonu 52-57 dolara za barel, s tim što postoji rizik da će u većoj mjeri gravitirati ka njegovoj donjoj granici“, kaže Rogova.
