Na tržištu već neko vrijeme vlada globalni valutni rat

Iako je veći dio svijeta davno izašao iz globalne recesije koja je počela 2008. godine, u mnogim zemljama gospodarski rast i stopa inflacije niži su od očekivanja. Zbog toga se vlade i centralne banke mnogih zemlja odlučuju za poduzimanje mjera za poticanje gospodarskog rasta, a jedna od njih je slabljenje vlastite valute...

U 2015. godini već je više od 20 država smanjilo kamatne stope (Švicarska, Danska, Švedska, Australija, Kanada, Kina, Indija, Rusija, Izrael, Singapur, Poljska, Rumunjska, Albanija, Turska, Uzbekistan, Egipat, Pakistan, Indonezija, Tajland, Peru, Bocvana), a mnoge centralne banke kao što su europska, švicarska, japanska, australska i novozelandska otvoreno podržavaju slabljenje valute na temelju čega sve više stručnjaka upozorava da se svijet možda nalazi na početku novog valutnog rata. Analitičari Admiral Marketsa već više od godinu dana najavljuju slabljenje eura, australskog i novozelandskog dolara.

Slabija valuta čini domaće proizvode i usluge jeftinijima a strane skupljima zbog čega zemlja sa slabom valutom ima velik izvoz (npr. Kina), a zemlja s jakom valutom ima mali izvoz i veliki uvoz (npr. Hrvatska). Veliki izvoz zemlje potiče nove investicije u proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta te cjelokupni gospodarski rast gospodarstva.

Ne mogu sve valute biti slabe u isto vrijeme. Ako pojedine valute slabe, neke druge jačaju (trenutno američki dolar i švicarski franak), a budući da niti jedna zemlja ne želi imati prejaku valutu, sve se upuštaju u rušenje vrijednosti vlastite valute. Zato se na globalnoj razini u financijski sustav ubrizgava previše novca što dugoročno može dovesti do visoke stope inflacije ili prezaduženosti.
Osim toga, vrijednost pojedinih valuta će se naglo mijenjati (npr. švicarski franak i američki dolar zadnjih mjeseci) što može obeshrabriti međunarodnu trgovinu i investicije u inozemstvo zbog dodatnog rizika koji dolazi s transakcijama u stranim valutama. One kompanije koje ipak nastave poslovati s inozemstvom morat će više novca odvajati za hedžiranje i osiguranje od neželjenog kretanja tečaja pa će i profitabilnost poslovanja biti niža.

Mnoge zemlje i dalje će ustrajati na slabljenju vlastite valute na temelju čega će se velike količine kapitala iz tih zemalja prelijevati u sigurna utočišta, a najviše u američki dolar. Američka valuta će i dalje jačati jer je situacija u američkom gospodarstvu jako dobra, te barem za sada američka centralna banka nema potrebu slabiti valutu radi poticanja gospodarskog rasta.

Veliki i nagli pomaci tečaja valuta, kakve imamo zadnjih mjeseci, vjerojatno će se nastaviti. Za investitore na financijskim tržištima, a pogotovo na Forex tržištu, to je pozitivan razvoj događaja, jer će omogućiti mnoge prilike za ostvarivanje iznadprosječno visokih profita.