Menu
Maršruta hrvatsko-crnogorskog plinovoda proći će uzduž morske obale i do 2020. spojit će se s Transjadranskim plinovodom (TAG), piše Bloomberg pozivajući se na intervju ministra ekonomije Hrvatske Ivana Vrdoljaka i njegovog crnogorskog kolegu Vladimira Kavarića, koji su dali agenciji u crnogorskoj luci Budvi...
''Sve regionalne države žele se priključiti Transatlantskom plinovodu'', rekao je Kavarić. Prema njegovim riječima, za Crnu Goru to će biti mogućnost da se dobije prihod od budućih otvaranja plinskih nalazišta.
''Postoji politička volja, potrebno je pronaći investitore, a naši regulatori razmatraju cijene prometa plina'', rekao je Vrdoljak. Dodao je da postoji prijedlog da se Bosna i Hercegovina priključe projektu u Pločama.
Spojni krak ići će od albanskog grada Fierija prema Crnoj Gori kroz Hrvatsku sve do postojećeg plinovoda u Splitu. Plinovod će završiti na otoku Krku. Tamo Hrvatska planira izgraditi terminal za čuvanje ukapljenog zemnog plina, koji će do 2020. biti povezan s takvom rafinerijom u Poljskoj.
Transatlantski plinovod ostaje jedinstvena maršruta za isporuku azarbajdžanskog plina u Europu nakon što je u 2013. napušten projekt Nabucco. Izgradnja Transatlantskog plinovoda trebala bi započeti 2015. Plinovod od 800km ići će od Turske preko Grčke i Albanije do Italije.
Transatlantski plinovod dio je planiranog Južnog plinskog koridora, za čije je stvaranje potrebno isto izgraditi u Turskoj Transanatolijski plinovod (TANAP) od granice s Gruzijom. Tamo će se isporučivati plin iz azerbajdžanskog nalazišta Šah-Deniz. Planirani kapacitet isporuka iznosi 16 milijardi kubnih metara godišnje.
Crna gora i Hrvatska isto provode tendere za off-shore istraživanje naftnih nalazišta. U siječnju je Zagreb dao dozvolu za istraživanje 10 blokova nizu kompanija među kojima je i talijanska Eni.
Početkom ožujka bugarski prembijer Bojko Borisov izjavio je da je potrebno vratiti se na ideju izgradnje dijela plinovoda Nabucco, koji je postao krak od TANAP-a. Želi s tim projektom otići u Bruxelles.
Prema riječima specijalnog predstavnika Državnog tajništva SAD-a za pitanja energetike Amosa Hochsteina, Balkani su ''strateški najvažnija'' regija za europsku energetsku sigurnost. U odgovoru na pitanje Bloomberga diplomat je istaknuo da razrada potencijala šelfa, izgradnja terminala za ukapljeni zemni plin i izgradnja spajajućih plinovoda u Mađarsku i Srbiju napravit će potpunu diversifikaciju i konkurentnost. ''SAD nastavlja raditi sa svim državama regije, da bi ostvarili taj cilj'', izjavio je Hochstein.
U Washingotnu poduzimaju napore da bi se smanjila energetska ovisnost istočnoeuropskih država o Rusiji. Konkretno, američka strategija, kao što je ranije priznao Hochstein, pretpostavlja smanjenje udjela Gazproma na tržištu te regije za 20% do 2020, piše Ruski vjesnik.
