Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a izvoz roba je u prosincu 2014. godine iznosio 907 mil. eura što u odnosu na isti mjesec godine ranije predstavlja rast od 4% dok je robni uvoz iznosio 1,257 mlrd. eura što na godišnjoj razini predstavlja pad od 1,9%...
Smanjenjem robnog uvoza uz istovremeni rast izvoza rezultirao je smanjenjem deficita robne razmjene za 14,4% godišnje. Pri tome je deficit u prosincu prošle godine iznosio 350 mil. eura.
Promatrano na razini cijele 2014. godine ukupan robni izvoz zabilježio je godišnji rast od 7,9% te je iznosio 10,346 mlrd. eura. Zahvaljujući godišnjem rastu, ali i metodološkim razlikama u evidenciji robne razmjene prije i nakon ulaska Hrvatske u EU, iznos robnog izvoza je po prvi put premašio 10 mlrd. eura (u 2008. 9,6 mlrd. eura). Rastu kunskog izraza pridonio je i rast tečaja EUR/HRK koji je u odnosu na 2013. godinu viši za 0,75%, a u odnosu na 2008. godinu za 5,66%. R
astu robnog izvoza pridonio je svakako rast izvoza prerađivačke industrije koja u ukupnom robnom izvozu čini udio od preko 87% a zabilježio je godišnji rast od 7,6%. Unutar prerađivačke industrije svakako treba spomenuti rast izvoza prehrambenih proizvoda (+17,2% godišnje) ali i strojeva i uređaja (+15,9%) koji u strukturi ukupnog izvoza zajedno čine udio od 15,9%. S druge strane, robni uvoz je u protekloj godini iznosio 17,095 mlrd. eura što na godišnjoj razini predstavlja rast od 3,4%. Iako je robni uvoz zabilježio godišnji rast ipak još nije dosegnuta razina iz pretkrizne 2008. godine. Naime, oslabljena domaća potražnja ograničava robni uvoz te je tako njegov nominalni iznos na oko 18% nižim razinama nego u 2008. godini. Uz snažniji rast izvoza roba od uvoza roba pokrivenost uvoza izvozom u 2014. godini iznosila je 60,5% dok je deficit robne razmjene smanjen za 2,7% godišnje te je iznosio 6,750 mlrd. eura.
Iako ohrabruju podaci o rastu robnog izvoza treba uzeti u obzir da je nakon ulaska Hrvatske u EU pomaknuta granica vrijednosti praga uključivanja u izvještaj s 1,7 mil. kuna koliko je iznosila u 2013. godini na 1,2 mil. kuna u 2014. godini te da zbog prilagodbe gospodarstvenika novim informatičkim sustavima u carinskom, poreznom i statističkom području, kvaliteta podataka od srpnja 2013. godine nije na razini kvalitete prije pristupanja Republike Hrvatske EU.
Nadalje, rast izvoza u uvjetima pooštrene konkurencije ograničava niska konkurentnost te još uvijek ograničeni oporavak pojedinih najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera poput Italije i/ili Srbije. S druge strane slaba i iscrpljena domaća potražnja te djelomična supstitucija s domaćim proizvodima utječu na kretanja u uvozu roba. Usklađivanjem metodologija na godišnjoj razini 2015. godina bi trebala biti indikativna za to koliko je domaće gospodarstvo doista konkurentno, objavili su RBA analitičari.
