Zatvori
Poslovni Puls
04/03/2015

Dug opće države narastao na 262,4 milijarde kuna

Prema posljednjim podacima koje je objavio HNB sukladno metodologiji ESA 2010, krajem studenog prošle godine dug opće države (središnja država, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) dosegnuo je 262,4 milijarde kuna ili 80% procijenjenog BDP-a za 2014. godinu što je za 895 milijuna kuna (0,3%) više u odnosu na prethodni mjesec...

Na godišnjoj razini javni dug je zabilježio značajan porast od 16 milijardi kuna (6,5%), dok je u odnosu na kraj 2013. godine veći za 11,8 milijardi kuna (4,7%).

Preko 160,6 mlrd kuna od ukupnog duga (61,2%) odnosi se na unutarnji javni dug dok se ostatak od 101,7 mlrd (38,8%) odnosi na dug prema inozemnim vjerovnicima. Tako su i unutarnja i vanjska komponenta javnog duga zabilježile mjesečni rast od 0,4% odnosno 0,3% što je posljedično utjecalo i na njihov razmjerno snažan godišnji rast od 7,7% odnosno 4,7%. U odnosu na prosinac 2013. godine unutarnji javni dug je veći za 8,1 mlrd kuna (5,3%) dok je vanjska komponenta javnog duga zabilježila porast od 4,7 mlrd kuna (3,8%). Obzirom da je najveći dio državnog duga denominiran pretežito u eurima, rast tečaja EUR/HRK za +0,6% godišnje utjecao je na relativno viši iznos duga iskazanog u domaćoj valuti.

Promatrano po instrumentima zaduživanja, krajem studenog prošle godine gotovo 142 mlrd kuna (54,1% ukupnog javnog duga) odnosi se na dugoročno zaduživanje kroz dužničke vrijednosnice dok se 95,4 mlrd kuna (36,4%) odnosi na obveze države po kreditima. Ostatak od 25,2 mlrd kuna (9,6%) odnosi se na obveze po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama.

Prema klasifikacijskim razinama državne vlasti, iskazani porast javnog duga na mjesečnoj i godišnjoj razini najvećim dijelom dolazi od zaduženja na razini središnje države čiji dug čini 98% ukupnog javnog duga (u čiji obuhvat ulaze HAC i ACRZ) te je izravna posljedica kumuliranih proračunskih deficita. Zbog potrebe financiranja istih, dug središnje države krajem promatranog mjeseca dosegnuo je 257,2 mlrd kuna što je 908 mil kuna više u odnosu na listopad (+0,4%). Na godišnjoj razini dug središnje države je povećan za gotovo 16 mlrd kuna (+6,6%) dok je u usporedbi s krajem 2013. godine viši za gotovo 12 mlrd kuna (+4,9%).

Premda je na mjesečnoj razini ostvario blagi pad od 13,4 mil kuna (-0,3%) dug lokalne države krajem studenog iznosio je 5,146 milijardi kuna što je za 74 mil kuna više (1,5%) u odnosu na isti mjesec 2013. godine. Udio duga lokalne države u ukupnom javnom dugu krajem studenog iznosio je 2%.

Krajem promatranog mjeseca ukupna državna jamstva iznosila su 22,8 mlrd kuna od čega se na HBOR odnosi preko 15,3 mlrd kuna (67,3%). Gotovo 75% ukupnih državnih jamstava odnosi se na inozemna jamstva dok se preostalih 25% odnosi na domaća jamstva. Ukupna državna jamstva zabilježila su relativno smanjenje na mjesečnoj i godišnjoj razini (-0,1% odnosno -6,8%) dok je u odnosu na kraj 2013. godine razina ukupnih državnih jamstva niža za nešto više od 1 mlrd kuna (-4,5%).

"Obzirom na posljednje izvješće Europske komisije koje se odnosi na problematiku makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj, očigledno je da se visina i dinamika porasta javnog duga svrstava u prvorazredni makroekonomski problem. Održivost javnog duga u narednom razdoblju ovisit će prvenstveno o jačoj fiskalnoj konsolidaciji te očekivanom gospodarskom oporavku", objavili su RBA analitičari.

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram