Menu
Hrvatska je u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježila rast BDP-a od 0,3 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku...
Iako se radi o vrlo blagom godišnjem rastu potpomognutom uvelike niskom bazom, ovo je prvi realni godišnji rast tromjesečnog BDP-a nakon dvanaest tromjesečja. Naime posljednji put pozitivnu promjenu BDP-a hrvatsko gospodarstvo zabilježilo je u trećem tromjesečju 2011. godine. Na rast su upućivali i prvi pokazatelji iz realnog sektora poput rasta industrijske proizvodnje, stabilizacije trgovine na malo i rast izvoza roba. Stoga ne iznenađuje podatak da je prema rashodnoj metodi najveći doprinos rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju 2014. godine ostvaren većim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen padom bruto investicija u fiksni kapital. Pad investicija potvrđen je i podatkom o nastavku duboke recesije u djelatnosti građevinarstva koja je ponovno imala najveći negativan utjecaj na bruto dodatnu vrijednost (BDV). Očekivano najveći pozitivan utjecaj na BDV došao je iz prerađivačke industrije koja i čini najveći dio industrijske proizvodnje u Hrvatskoj na koju je utjecala nešto snažnija inozemna potražnja, budući da je domaća potražnja iscrpljena izuzetno slabim tržištem rada.
Unatoč pozitivnijim pokazateljima u posljednjem tromjesečju 2014. godine je zaključena kao šesta recesijska godina, s realnim smanjenjem gospodarstva od 0,4%. Pritom očekujemo da će podaci po sastavnicama BDP-a (najavljeni za 6. ožujka) potvrditi negativan doprinos domaće potražnje (osobne potrošnje, investicija i državne potrošnje) dok je negativna kretanja zasigurno ublažavala inozemna potražnja odnosno izvoz roba i usluga. Kumulativno od početka krize Hrvatska je izgubila oko 12,4% realnog BDP-a vrativši se tako na razine iz 2004/2005 godine.
"Nadalje iako je s podacima za posljednje tromjesečje Hrvatska statistički izašla iz recesije preduvjeti za održiv oporavak i rast nažalost još uvijek nisu stvoreni. Naime, dugotrajna kriza u RH posljedica duboko ukorijenjenih unutarnjih slabosti. Nužne strukturne promjene u javnom sektoru s naglaskom na javna poduzeća uz istovremeno poboljšanje investicijske klime i smanjenje administrativnih barijera ključni su za osiguranje održivoga rasta i razvoja. U prošlom i tekućem razdoblju učinjeni su tek minimalni pomaci nedovoljni za pokretanje rasta. Stoga u 2015. godini u osnovnom scenariju očekujemo stagnaciju gospodarstva na vrlo niskim razinama", stoji u zaključku analize iz RBA.
