Menu
Prema najnovijoj ocjeni kreditnog rejtinga Hrvatske, koju je 6. veljače objavila agencija Fitch, zadržana je ocjena „BB“ za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti sa stabilnim izgledima, što je identično ocjeni te agencije iz kolovoza 2014. godine...
Radi se o rejtingu koji je ispod razine investicijskog, a u zoni neinvesticijskog ranga („smeća“) Hrvatska se prema Fitch-u nalazi od rujna 2013. godine.
Zadržavanje iste razine rejtinga ne iznenađuje s obzirom da je prilikom prethodne procjene Fitch naveo da bi pozitivne pomake u ocjeni razmotrio jedino ako se ostvari veći pomak u smanjivanju proračunskog deficita te ako se pojave jasni znaci gospodarskog oporavka poduprti snažnijim strukturnim reformama, poručuju iz HGK.
Vezano uz proračunski deficit, Fitch ocjenjuje da je on prošle godine iznosio 5,0% BDP-a, za ovu ga godinu procjenjuje na 4,5% te na 3,9% u 2016. godini. To je viša razina od službenih Vladinih projekcija, a istodobno se kreće i iznad onih vrijednosti koje se od Hrvatske zahtijevaju u okviru europske procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka.
Sličan je slučaj i s razinom javnog duga za koju Fitch ocjenjuje da je prošle godine dosegla 81% BDP-a, s tim da će ona nastaviti rasti do 88% BDP-a u 2016. godini. Ni projekcije vezane uz gospodarski rast nisu ohrabrujuće – Fitch predviđa nominalnu stagnaciju iznosa BDP-a u ovoj godini, ali će, zbog deflacije, njegov realan rast iznositi 0,5%.
Agencija smatra da bi istodobna provedba fiskalne konsolidacije i ubrzanih strukturnih reformi mogla otvoriti fiskalni prostor za učinkovitije korištenje 12,5 milijarda eura iz europskih fondova, raspoloživih u razdoblju 2014.-2020., što bi se onda moglo pozitivno odraziti i na kretanje rejtinga zemlje.
Činjenica što se Fitch, nakon agencije Standard & Poor`s, priklonio zadržavanju iste razine kreditnog rejtinga sugerira da se ustaljuje percepcija Hrvatske kao zemlje rizične za ulaganja.
To za Hrvatsku ima negativne reperkusije vezano uz troškove inozemnog zaduživanja, kao i na atraktivnost u privlačenju stranih ulaganja. Odnosno, zadržavanje iste ocjene istodobno upućuje na to da do sada poduzimane mjere i aktivnosti ekonomske politike nisu bile dostatne ni dovoljno snažne da rezultiraju zamjetnijim pomacima.
Konstataciju potvrđuju i projekcije Europske komisije koje nas po dinamici gospodarskog rasta u ovoj i narednoj godini svrstavaju na samo dno među zemljama Europske unije.
Stoga Hrvatskoj tek predstoji napor da snažnim strukturnim i fiskalnim reformama stvori preduvjete održivoga gospodarskog rasta što bi se onda reflektiralo i na toliko potreban pomak u razini kreditnog rejtinga.
"U posljednjih nekoliko godina očit je trend pada kreditnog rejtinga Hrvatske kod svih agencija, a pad ispod kreditnog rejtinga ispod razine investicijskog prisutan je od kraja 2012. godine. Tržišta kapitala snažnije reagiraju na pogoršanje kreditnog rejtinga zemlje putem pogoršanja uvjeta financiranja nego na istovjetno poboljšanje kreditnog rejtinga. To samo potvrđuje da će povratak Hrvatske u zonu investicijskog rejtinga i s tim povezani pozitivni efekti biti sporiji i dugoročniji nego što to očekujemo. Ono što posebno zabrinjava je ocjena trenda budućeg kretanja kreditnog rejtinga Hrvatske, s obzirom da trenutno niti jedna agencija ne predviđa mogućnost unaprjeđenja rejtinga", rekao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financije institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
