Menu
Hrvatski robni izvoz u razdoblju od siječnja do kraja studenog prošle godine dosegnuo je 72 milijarde kuna, što je za 9,3 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je uvoz porastao za 4,7 posto na 120,7 milijarde kuna, pokazuju privremeni podaci koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS)...
Time su blago naviše korigirani prvi podaci DZS-a o hrvatskom robnom izvozu u prvih 11 mjeseci 2014., objavljeni početkom siječnja, i to izvoza za 300 milijuna kuna, a uvoza za 600 milijuna kuna.
Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske krajem studenog lani iznosio 48,6 milijarde kuna, što je 1,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Pokrivenost uvoza izvozom poboljšana je sa 57,2 posto u prvih jedanaest mjeseci 2013. na 59,7 posto u istom razdoblju prošle godine.
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz do kraja studenog lani iznosio 9,4 milijarde eura, što je povećanje za 8,4 posto u odnosu na isto vrijeme prethodne godine, dok je uvoz istodobno porastao za 3,8 posto, na 15,8 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit izražen u eurima iznosi 6,4 milijarde eura.
Podaci DZS-a pokazuju da Hrvatska i dalje glavninu robne razmjene ostvaruje sa članicama Europske unije, na koje se odnosi 63,7 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci prošle godine, kao i 75,8 posto robnog uvoza.
Hrvatski robni izvoz u EU u prvih 11 lanjskih mjeseci iznosio je 6,02 milijarde eura i bio je za 10,9 posto viši nego u istom razdoblju 2013. godine, dok je uvoz iz ostalih članica EU u istom razdoblju povećan za 6,5 posto, na gotovo 12 milijardi eura.
Najviše je roba pritom izvezeno u Italiju, za 1,3 milijarde eura, što predstavlja rast od 4,1 posto u odnosu na godinu prije. Slijedi Slovenija, u koju je izvezeno roba za 1,08 milijarde eura ili čak 20,1 posto više, a na trećem je mjestu Njemačka u koju izvoz iznosi 1,06 milijardi eura ili 1,4 posto više nego u jedanaest mjeseci prethodne godine.
Istodobno, Hrvatska je najviše roba uvezla iz Njemačke, za 2,4 milijarde eura, što je za 12,4 posto više u odnosu na uvoz iz prvih jedanaest mjeseci 2013. Na drugom je mjestu uvoz iz Italije, vrijedan 2,2 milijarde eura ili 13,5 posto više nego prethodne godine, dok je na trećem Slovenija, iz koje je uvezeno roba za 1,7 milijardi eura ili 3,8 posto manje nego u isto vrijeme prethodne godine.
U zemlje CEFTA-e (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija) hrvatski izvoz je u prvih jedanaest mjeseci lani porastao za 11,5 posto, na 1,9 milijarde eura, dok je uvoz pao za 7,6 posto, na 834,2 milijuna eura.
Od susjednih zemalja najviše je, za 34,3 posto, porastao izvoz u Srbiju, na 458 milijuna eura, dok je izvoz u BiH ojačao 4,7 posto, na 1,1 milijardu eura. Istovremeno je najviše robe uvezeno iz BiH, za 427 milijuna eura te iz Srbije, za 327 milijuna eura.
Promatrano prema djelatnostima, u sklopu prerađivačke industrije najveći je rast izvoza zabilježen kod proizvodnje odjeće, za 51 posto, na 534,6 milijuna eura. Slijedi proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica s rastom izvoza od 46,1 posto, na 231,5 milijuna eura, dok je izvoz tekstilne industrije rastao za 30,3 posto, na 117,6 milijuna eura.
Osjetan se rast izvoza bilježi se kod prehrambenih proizvoda, za 16,6 posto, na 721,9 milijuna eura, kao i u proizvodnji strojeva i uređaja, za 17 posto, na 764,7 milijuna eura.
Istodobno je izvoz kod ostalih prijevoznih sredstva, pod kojim statistika vodi brodogradnju, pao za 46,2 posto, na 167 milijuna eura.
Znatnije je smanjen i izvoz duhanskih proizvoda, za 22 posto, na 35,5 milijuna eura, dok je izvoz proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, u iznosu od 277,9 milijuna eura, smanjen za 10,4 posto u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2013.
S druge strane, najveći skok uvoza zabilježen je također kod proizvodnje odjeće, za 66,3 posto, na 711,2 milijuna eura. U proizvodnji prehrambenih proizvoda, koja ostvaruje vrijednosno najveći uvoz, uvoz je istodobno porastao za 9,2 posto, na 1,48 milijarde eura, prenosi HRT.hr.
