Menu
Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Ličko-senjskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije, objavila je Financijska agencija...
Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,2% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (11,3 milijarde kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14% (4,1 milijardu kn), Primorsko-goranske s udjelom od 7,1% (2,1 milijardu kn), Istarske s udjelom od 6,8% (2 milijarde kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 6% (1,8 milijardi kn).
Na poslovne subjekte navedenih pet županija odnosilo se 72,1% svih neizvršenih osnova za plaćanje u Republici Hrvatskoj. Ostalih 27,9% iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,4% u Požeško-slavonskoj i 0,9% u Ličko-senjskoj do 3,5% u Zadarskoj i 3,6% u Osječko-baranjskoj županiji.
Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 937,97 tisuća kuna, a slijede oni Ličko-senjske županije sa 848,51 tisuću, Splitsko-dalmatinske sa 669,44 tisuće te Dubrovačko-neretvanske sa 634,45 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova.
Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 618,15 tisuća kuna, što je za 14,8% više nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 538,66 tisuća kuna.
Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj (272,12 tisuća kuna) i Šibensko-kninskoj županiji (287,88 tisuća kuna).
Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao gotovo u svim županijama, i to od 4,2% u Krapinsko-zagorskoj županiji do 21,8% u Gradu Zagrebu, 30,3% u Splitsko-dalmatinskoj, 36,3% u Međimurskoj i 82,5% u Ličko-senjskoj županiji. Smanjenje prosječnog duga zabilježeno je jedino u Šibensko-kninskoj (51,7%) i Požeško-slavonskoj županiji (6,9%).
Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu poslovni subjekti iz područja građevinarstva, na koje se na dan 31. prosinca 2014. odnosilo 7,3 milijarde kuna ili 24,5% ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje. Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo sa 6,7 milijardi kuna duga i udjelom od 22,7%.
Prerađivačka je industrija na trećem mjestu, sa 3,2 milijarde kuna neizvršenih osnova i udjelom od 10,8%, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane na četvrtom, sa 2,7 milijardi kuna ili 9,3% udjela u ukupnim neizvršenim osnovama, a slijedi poslovanje nekretninama sa 2,4 milijarde kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade od 8%.
Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od najmanjeg od 0,12 milijuna kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do 0,94 milijuna kuna u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, 1,07 milijuna kuna u građevinarstvu, 1,59 milijuna u području rudarstva i vađenja, 2,39 milijuna u poslovanju nekretninama i 2,44 milijuna kuna u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša.
Znači, u prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u području djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, kod kojih je, od ukupno 154, najviše onih koji su blokirani više od 360 dana, njih 113, s tim da je njihov prosjek veći i iznosi 2,68 milijuna kuna po poslovnom subjektu.
Još je veći prosjek onih koji su u blokadi neprekidna trajanja od 181 do 360 dana, kod kojih samo 16 poslovnih subjekata duguje prosječno 4,44 milijuna kuna.
