U samo godinu dana država povećala dug za 26,4 mlrd. kuna

Na kraju listopada prošle godine dug opće države dosegao je iznos od 261,5 milijardi kuna što je 5,6 milijardi kuna više nego prethodnog mjeseca i 26,4 milijarde kuna više nego u listopadu 2013. godine. Time se nastavlja izuzetno visoka i dugoročno neodrživa dinamika rasta javnog duga započeta još krajem 2008. godine. Listopadski rast od 11,2% na godišnjoj razini rezultat je istodobnog povećanja inozemne komponente duga za 15,6% kao i rasta unutarnjeg duga koji je povećan za 8,7%...

U prvih deset mjeseci prošle godine dug opće države povećan je ukupno za 10,9 milijardi kuna prvenstveno kao rezultat rasta duga središnje države (za 11,0 milijardi kuna) koja je pojačanim zaduživanjem na domaćem i inozemnom tržištu financirala visok i ustrajan proračunski deficit. Istodobno je blago povećan i dug fondova socijalne sigurnosti (za 2,8 milijuna kuna) što je rezultat njihova kreditnog zaduživanja na domaćem tržištu u listopadu prošle godine. S druge strane, zabilježeno je smanjenje duga lokalne države (za  85,3 milijuna kuna) uslijed smanjenja inozemnog kreditnog zaduženja, poručuju iz HGK.

Prema podacima Eurostata udio je duga opće države u BDP-u zemalja EU 28 u trećem kvartalu prošle godine dosegao razinu od 86,6% te je u odnosu na prethodni kvartal snižen za 0,4 postotna boda. To je prvo smanjenje udjela nakon petnaest kvartala uzastopnog rasta. Istodobno je u Hrvatskoj udio duga opće države u BDP-u povećan sa 77,0% u drugom kvartalu na 78,0% u trećem kvartalu prošle godine, odnosno za jedan postotni bod. Iako je po udjelu javnog duga u BDP-u Hrvatska još uvijek na razini koja je niža od prosječne razine ostvarene u EU 28 kao i to da je dvanaest zemalja bilježilo višu razinu duga od Hrvatske, ipak i nadalje zabrinjava brzina rasta javnog duga u nas, poručuju iz HGK.

U odnosu na treći kvartal 2013. godine udio je javnog duga u BDP-u povećan u Hrvatskoj  i to za čak 7,3 postotna boda po čemu nas je, u okviru EU, nadmašila jedino Slovenija koja je u tom razdoblju rješavala nagomilane probleme u svom bankarskom sektoru. Radi se o visokoj i dugoročno neodrživoj dinamici rasta duga opće države koju može zaustaviti samo provedba dubokih strukturnih i fiskalnih reformi koje će rezultirati smanjenjem proračunskog deficita.

U ovoj bi godini dinamika javnog duga mogla usporiti, ukoliko se dosljedno provedu mjere vezane uz proceduru uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka, stoji u analizi HGK.