Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a te u skladu s očekivanjima, u prosincu je nastavljen trend smanjenja broja zaposlenih, na mjesečnoj i na godišnjoj razini...
Naime, od kolovoza 2014. godine kontinuirano se bilježi mjesečni pad broja zaposlenih pa je njihov ukupan broj u prosincu pao na 1,303 milijuna što je za 13.287 osoba manje u odnosu na studeni (-1,0%). Promatrano na godišnjoj razini, prosinac je potvrdio nastavak negativnog trenda u kretanju ukupnog broja zaposlenih koji bilježi kontinuiranu kontrakciju koja datira još od rujna 2009. godine. U prosincu prošle godine u odnosu na isti mjesec 2013. broj zaposlenih je niži za 17.488 osoba (-1,3%). U usporedbi s prosincem iz pretkrizne 2008. godine, ukupan broj zaposlenih je niži za gotovo 216 tisuća ili -14,2%.
Nepoželjni trendovi u kretanju broja zaposlenih vidljivi su i u kumulativnim podacima na razini cijele godine: u razdoblju od siječnja do prosinca 2014. godine prosječan broj zaposlenih kretao se na razini od 1,333 milijuna te je niži za gotovo 25 tisuća osoba (-1,8%) u odnosu na prosječnu zaposlenost u 2013. godini.
Posljednji podaci za prosinac pokazuju da se u strukturi zaposlenih 84% odnosi na zaposlene u pravnim osobama, dok se na zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama odnosi tek 14% od ukupno zaposlenih (ostatak od 2% zaposlenih pripada osiguranicima poljoprivrednicima). Pritom u strukturi zaposlenih u pravnim osobama 18% se odnosi na zaposlene u prerađivačkom sektoru, 16% na zaposlene u trgovini na malo dok je po 10% zaposlenih u obrazovanju te u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja.
Promatrano prema HKD-u, najznačajniji doprinos smanjenju ukupnog broja zaposlenih u kumulativnom razdoblju od siječnja do prosinca 2014. godine u odnosu na isto razdoblje 2013. godine došao je od pada broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji (-2,2%), trgovini na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (-1,3%) te javnoj upravi i obrani; obvezno socijalno osiguranje (-2,3%). Istovremeno, u istom promatranom razdoblju zabilježena je povećana zaposlenost u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+2,4%), u djelatnosti poslovanja nekretninama (+2,5%) te u obrazovanju (+0,8%).
"Osim dugogodišnjih strukturnih problema na hrvatskom tržištu rada, niska razina poslovnog optimizma, uz još uvijek velike poduzetničke barijere posljedično rezultiraju izostankom značajnijih investicijskih projekata, stoga su mogućnosti novog (samo)zapošljavanja i u narednom razdoblju na iznimno niskom razinama. Bez oporavka realnog sektora u gospodarstvu nisu izvjesna poboljšanja u pogledu broja zaposlenih, kako u srednjoročnom tako i u dugoročnom razdoblju", objavili su RBA analitičari.
