Aktualno slabljenje kune prema američkom dolaru neće imati značajnog utjecaja na kretanje ukupnog izvoza, što je povezano i sa strukturom izvoza prema zemljama...
Naime, oko 64% ukupnog robnog izvoza Hrvatske realizira se prema članicama Europske unije, oko 21% prema članicama CEFTA-e, te oko 2% prema članicama EFTA-e, što čini približno 87% ukupne vrijednosti izvoza koji se uglavnom naplaćuje u eurima. Zbog takve prirodne i tradicionalne orijentacije na europsko i susjedna tržišta, tek bi znatna promjena tečaja dolara mogla imati značajniji utjecaj na promjene u strukturi izvoza, stoji u komentaru iz HGK.
Istovremeno utjecaj na pojedine izvoznike i proizvode može biti dvojak. Cijena proizvoda koji su i do sada bili cjenovno konkurentni na dolarskom tržištu ili je njihova cijena određena dugoročnim ugovorima neće se mijenjati, te će izvoznici ostvarivati veće profite izvozom na to tržište, dok će dio izvoznika biti u poziciji snižavati cijene svojih proizvoda na dolarskom tržištu i time povećavati njihovu konkurentnost.
Koliki će biti taj utjecaj, ovisit će o intenzitetu očekivanog jačanja dolara prema euru. Za sada raspoloživa statistika ne otkriva pozitivne pomake. Naime, aktualno jačanje dolara započelo je sredinom kolovoza prošle godine, a statistika robne razmjene dostupna je tek za prvih deset mjeseci.
Ona pokazuje da je npr. vrijednost izvoza u SAD u kunama na godišnjoj razini smanjena za 12,1%, pri čemu su glavni izvozni proizvodi u 2013. godini bili proizvodi farmaceutske industrije, pištolji te cement. Dugoročnija serija podataka, znatno narušena utjecajem globalne krize na obujam globalne robne razmjene pa tako i na obujam robne razmjene Hrvatske, također ne pokazuje povezanost kretanja tečaja dolara i vrijednosti robnog izvoza Hrvatske u SAD.
Kao zaključak bi se moglo navesti da će i dosadašnje i buduće jačanje dolara pomoći izvozu na dolarska tržišta, ali da će taj izvoz i nadalje prvenstveno ovisiti od sposobnosti managementa te kvalitete i konkurentnosti pojedinih izvoznih proizvoda. Jačanje dolara, koje će prema očekivanjima ipak biti ograničenog karaktera, jer niti jedno veliko svjetsko gospodarstvo neće dozvoliti ozbiljnije narušavanje njegove izvozne konkurentnosti, ipak je motiv hrvatskim izvoznicima za otvaranje prema novim tržištima, poručuju iz HGK.