Menu
Prema posljednjoj procjeni kreditnog rejtinga Hrvatske koju je objavila agencija Standard & Poor`s zadržana je ocjena „BB“ za dugoročno zaduživanje, sa stabilnim izgledima, što je identično ocjeni te agencije uspostavljenoj u siječnju 2014. godine.
Trenutno istu razinu dugoročnog rejtinga kao i Hrvatska, u okviru EU-a, imaju još Portugal i Mađarska...
Zadržavanje iste razine kreditnog rejtinga obrazloženo je uravnoteženim pozitivnim i negativnim rizicima koji se temelje na srednjoročnim prilikama vezanim uz članstvo u EU (pristup financiranju, izazovi u povećanju produktivnosti i konkurentnosti) te kratkoročnim ograničenjima vezanim uz otpore u provedbi strukturnih reformi, visoku zaduženost javnog i privatnog sektora te nepovoljne vanjske činitelje. Kao glavni nepovoljni činitelj identificiran je nedostatak strukturnih i fiskalnih reformi, što utječe na gospodarski rast i stavlja sumnju na dugoročnu održivost javnih financija. Konstatirajući da se Hrvatska nalazi u situaciji šestogodišnje recesije koja je rezultirala 13% nižim BDP-om od onog ostvarenog u pretkriznoj 2008. godini, S&P zaključuje da bi se, govoreći o razini BDP-a po stanovniku (koja će tek u 2016. godini doseći onu iz 2006. godine), moglo govoriti o izgubljenom desetljeću.
Komentar direktora HGK Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića:
„Tržišta kapitala snažnije reagiraju na pogoršanje kreditnog rejtinga zemlje putem pogoršanja uvjeta financiranja nego na istovjetno poboljšanje kreditnog rejtinga. To samo potvrđuje da će povratak Hrvatske u zonu investicijskog rejtinga, iz koje smo izašli 2013. godine, i s tim povezani pozitivni efekti biti sporiji i dugoročniji nego što to očekujemo.“
Naznaka optimizma vezana je uz projekciju S&P-a da će Hrvatska u drugoj polovini ove godine konačno izaći iz recesije. Ipak, radi se tek o izlasku iz recesije u tehničkom smislu s obzirom na izrazito nizak rast BDP-a koji će biti dostatan tek da ova godina u cjelini završi sa stagnacijom gospodarske aktivnosti. Takvo očekivanje slično je i procjenama HGK, odnosno očekujemo da na razini 2015. godine realan gospodarski rast dosegne 0,2%. Smatramo da takva razina rasta ipak nije dostatna za konstataciju da Hrvatska ulazi u zonu gospodarskog oporavka. Ni u narednim se godinama ne predviđa solidniji rast BDP-a, što je nedovoljno za postizanje znatnijeg napretka u standardu stanovništva, povećanju zaposlenosti i rješavanju problema visoke zaduženosti.
Zadržavanje postojeće razine kreditnog rejtinga teško da se može smatrati pozitivnom činjenicom. Naime „BB“ rejting svrstava se u razinu neinvesticijskih rejtinga („smeća“), a istu razinu rejtinga imamo i prema ostalim dvjema agencijama iz tzv. „velike trojke“ (Moody`s i Fitch). Pad kreditnog rejtinga Hrvatske ispod razine investicijskog prisutan je od prosinca 2012. godine (S&P), odnosno od veljače 2013. godine (Moody`s) te od rujna 2013. godine (Fitch). Minimalan napredak bila bi barem promjena trenda iz stabilnog u pozitivan, ali to se ovaj put nije dogodilo. Hrvatska se mora što prije vratiti u investicijski rang koji je nužan za privlačenje stranih ulaganja i koristan za gospodarski rast. Zadržavanjem sadašnjeg stanja prijeti opasnost stvaranja statusa rizične zemlje, a takvu je percepciju, ako se ustali, kasnije puno teže promijeniti.
