Menu
Zaduženi u švicarskim francima sa strepnjom iščekuju novi tečaj švicarskog franka. Ta je valuta u dva dana ojačala u odnosu na kunu 18 posto. Ne zna se hoće li Vlada i banke naći neko rješenje. I dalje se čeka da se aktivno uključi i guverner Boris Vujčić. Vlada će učiniti sve što može zakonski - najrealnija opcija je intervencija u kamatnu stopu, kazao je u emisiji Hrvatskog radija 'Poslovni tjedan' minsitar financija Boris Lalovac...
Dodao je kako je fiksiranje tečaja drugi scenarij, ali se o tome moraju konzultirati pravnici, bankari i ponajprije HNB. 'Bitno je da budemo brzi i da bude pravnog temelja. Ministarstvo financija je otvoreno za sve opcije kako bi se pomoglo građanima', dodao je Lalovac. Upozorio je kako će volativnost tečaja švicarskog franka ovih dana biti vrlo visoka.
Kazao je kako se čuo s guvernerom Borisom Vujčićem te da HNB radi na izračunima svojih modela. Više o tome će se znati za nekoliko dana. Pritom je naglasio kako bi 'najelegantnije bilo smanjenje kamatne stope'.
Međutim, treba se naći dugoročno rješenje i bitno je da svaki dio vlasti suglasan. Lalovac je dodao i kako u obzir dolazi - zabrana ovrhe nad nekretninama posebno za 'švicarac' zbog izvanrednih okolnosti. Također - ako banke otpišu dio kredita, država će im priznati sve moguće porezne olakšice. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, kazao je kako su Švicarci donijeli političku odluku da ne 'brane' svoju valutu, zbog straha od inflacije. Tomu je pridonijela i odluka središnje europske banke o otkupu državnih obveznica. Kazao je i kako banke ne znaju kako će se kretati tečaj idućih tjedana i mjeseci. Sve ovisi o tome u kojoj će mjeri intervenirati europska centralna banka. Nekontrolirano jačanje franka može se obuzdati negativnom kamatnom stopom.
Lalovac smatra kako je jedino rješenje konverzija kredita u kune (ili euro) i razvijanje kunskog tržišta. Za dužnike bi bilo najbolje da se to napravi po početnom tečaju. Ali za to je potrebno suglasje HNB-a. Kad su vam građani ugroženi zbog djelovanja špekulanata, i kad se govori o pitanju ustavnosti, onda monetarna politika mora raditi na novim pravilima, poručio je Lalovac. To može biti mađarski model, ili hrvatski, ali to se mora riješiti, dodao je.
'Zanimljivo je kako makroekonomisti nemaju podatke o poslovnim bankama, a znaju sve o državnim financijama', kazao je Lalovac. Osvrnuo se tako na pitanje jesu li se banke zadužile u švicarcima da bi izdale kredite u švicarcima. U tom slučaju one konverzijom kredita u drugu valutu ne bi imale štete. Ali odgovor na to pitanje zna samo HNB i guverner Vujčić. 'Država je dosad sanirala poslovne banke, sada je red na bankama da pomognu državi i građanima, jer je ovo socijalni problem', zaključio je Lalovac.
