Menu
Rusi su već osjetili na vlastitoj koži ekonomsku krizu. U uvjetima sve veće inflacije, devalvacije rublja i zapadnih sankcija sve regije Rusije našle su se u nestabilnom položaju...
Do takvog zaključka došao je neovisni Fond Peterburška politika nakon istraživanja rejtinga društveno-političke stabilnosti ruskih regija. Po prvi put, koliko se vode ova istraživanja (od jeseni 2012.), ni jedna od regija nije poboljšala svoje pokazatelje, a prosječna ocjena bila je najniža tijekom posljednjih 7 mjeseci. Svoje nezadovoljstvo rastom cijena stanovnici uglavnom izražavaju na internetu, no njihovo raspoloženje još se uvijek ne odražava u demonstracijama.
Rusi se na Facebooku najčešće žale na poskupljenje prehrambenih namirnica, rast cijena u tom sektoru najbolnije prihvaćaju. ''Sve stalno poskupljuje, prosječno svakih 3 do 5 dana. Police u trgovinama nisu više tako pune. Usluge zasad i dalje normalno postoje'', piše Inna Voronvoca iz Ufe (1 342 km od Moskve).
U Volgogradu (959 km od Moskve), koji je, prema rejtingu, među najnestabilnijim regijama, povećanje cijena se ne osjeća samo na prehrambenih proizvodima. ''Cijene u trgovinama zaista su porasle. Primijetila sam poskupljenje avionskih karata za 20% u prosjeku'', piše korisnica Ekaterina Ezau.
U Moskvi se kriza osjeća prije svega na tehnici. ''Laptop koji je koštao 25 000 rubalja (379$) košta 36 tisuća (545$)'', piše Irina Amonina. ''Troškovi za standardne namirnice povećali su se četiri puta''. U Podmoskovlju, kako primjećuje Snježana Šabanova, prosječan račun pri kupovini u trgovini iznosio je 1,5 tisuće rubalja (23$), sad oko 2,5 (38$): ''Govorim o mlijeku, jogurtu, krugu, dakle, namirnicama koje se stalno kupuju. A imamo još hipoteku u dolarima''.
Mihail Vinogradov, voditelj Peterburške politike, podcrtao je, komentirajući nastalu situaciju za Ruski vjesnik, da na kraju svi slojevi stanovništva – i siromašni, i bogati – trpe posljedice od ekonomske konjunkture. Kriza neće udariti samo po regijama koje su ovisne o uvozu. ''Regije-izvoznice trebale bi imati korist od devalvacije, no međunarodne sankcije su vrlo osjetljive, pa tek treba vidjeti hoće li se one podići na valu zamjene uvoza robe proizvodima domaće proizvodnje'', rekao je.
Natalija Zubarevič, profesorica na Moskovskom državnom sveučilištu i ekonomistica, smatra da će obitelji s djecom i umirovljenicima proći najlošije: ''U Rusiji je i prije krize u obiteljima s djecom bila najviša razina siromaštva, one će sad osjećati i najveće socijalno pogoršanje''. Druga najosjetljivija grupa su umirovljenici. ''U njihov životni minimun nije uključena cijena lijekova. Njihova cijena će neizbježno skočiti, jer glavni njihov dio dolazi iz inozemstva'', izjavila je.
Oba sugovornika Ruskog vjesnika govore da ta kriza nije slična krizi iz 2008. i 2009., ova će trajati dulje i ozbiljnije. No stručnjaci zasad ne mogu reći koja je vjerojatnost da će se nezadovoljstvo Rusa iz virtualnog svijeta prebaciti na ulice. ''Trenutno se ne zna hoće li se raspoloženje Rusa pretvoriti u negativan val prema vlast ili u pasivne prosvjede i apatiju, koji su povezani s razočaranjem u vlastite snage'', rekao je voditelj fonda. Prema njegovom mišljenju, postoji mogućnost da će se ljudi – upravo suprotno – okupiti oko vlasti kao sredstva zaštite od ekonomskih problema.
Zubarevič smatra da će stanovnicima velikih gradova biti teže sve to preživjeti. ''Ljudi iz sela i malenih gradova preživljavaju zahvaljujući zemlji. Dakle, zasadit će se više krumpira, rajčica. Neće morati mijenjati način života na koji su se navikli''. No Rusi iz velikih gradova, ''koji su se navikli nekamo putovati na odmor i kupovati auto'', morat će promijeniti svoj život. Zubarevič jedino nikako ne očekuje nemire u velikim gradovima: ''Ljudi tamo, u pravilu, uvijek individualno traže strategiju izlaska iz svojih problema, za njih nije karakteristično udruživanje kao kod stanovnika industrijskih gradova''.
Izvor: Ruski vjesnik
