Menu
Čelnici Europske unije dali su sinoć na summitu u Bruxellesu političku potporu investicijskom planu Europske komisije i zatražili od nje da u siječnju pripremi prijedlog o uspostavi Europskog fonda za strateške investicije (EFSI), unutar Europske investicijske banke, kako bi nove investicije mogle biti pokrenute sredinom sljedeće godine, javlja HRT...
Cilj je mobilizirati 315 milijardi eura novih investicija u razdoblju 2015.-2017., kaže se u zaključcima koje su donijeli šefovi država ili vlada 28 zemalja članica.Fond EFSI treba biti pokrenut sljedeće godine s 21 milijardom novca EU-a. Namjera mu je da privuče 15 puta više privatnog kapitala za financiranje projekata u energetskoj i transportnoj infrastrukturi kao i obrazovanju i istraživanju, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Prema nacrtu zaključaka summita, vlade koje pridonesu fondu neće imati problema ako takav doprinos dovede do deficita koji krši proračunska pravila EU-a postavljena u Paktu o stabilnosti i rastu. Inače, poziv predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera zemljama članicama da daju financijski doprinos novom investicijskom fondu nije podržan jedinstveno. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će podržati plan, ali je inzistirala na potrebi nastavka strukturnih reformi. Belgijski premijer Charles Michel želi prvo vidjeti kako će fond funkcionirati. Finska neće dati doprinos u fond.
Hrvatska je predložila 77 projekata vrijednih gotovo 22 milijarde eura. Među njima su LNG terminal na Krku, termoelektrana Plomin C, projekt Zagreb na Savi, višenamjenski kanal Dunav-Sava, spojna cesta do juga Dalmacije te autocesta Križišće-Žuta Lokva.
"Naš je prvi plan da iskoristimo postojeće fondove, koji već stvarno postoje. A ovo drugo, ako prođe, prođe. To je nešto na što ne trebamo gledati kao na čarobni štapić', rekao je premijer Zoran Milanović dolazeći na summit. Milanović je istaknuo projekt LNG terminala na Krku kao vrlo dobar primjer. 'Prvo treba vidjeti što će od tog novca na kraju biti, ne treba se zanositi', dodao je.
Na novinarsko pitanje je li požalio što nije išao u Beograd na summit s kineskim premijerom Milanović je kazao: 'Ja sam hrvatski premijer, nisam ni mađarski ni srpski. Imam određene moralne obveze i očekivanja, žao mi je što došlo do toga da nisam išao, nije mi drago, ali tamo je išla moja prva zamjenica i ministar prometa i pomorstva'.
