Menu
Vrijednost je robnog izvoza Europske unije tijekom cijelog razdoblja od siječnja do rujna ove godine bilježila pad na godišnjoj razini....
Najveći je pad u visini od 5,1% zabilježen tijekom prvih pet mjeseci, nakon čega je započeo trend njegova usporavanja sve do 3,5% u prvih devet mjeseci.
Osnovni je uzrok pada vrijednosti izvoza usporavanje rasta potražnje na globalnoj razini, koje je ujedno utjecalo i na kretanje globalnih cijena, smanjeni izvoz plemenitih metala u Švicarsku te zabranu uvoza pojedinih proizvoda iz Rusije početkom kolovoza. Osim toga, i situacija u Rusiji, odnosno veliki pad tečaja rublje, otežala je izvoz na to četvrto po važnosti izvozno tržište EU-a. Pad globalnih cijena zabilježen je kod niza industrijskih proizvoda, a posebno kod pojedinih energenata (sirova nafta, plin i električna energija) te kod pojedinih metalnih ruda, što je smanjilo vrijednost izvoza tih proizvoda.
Zbog navedenih je razloga najveći pad vrijednosti izvoza zabilježen upravo prema Švicarskoj i Rusiji, ali i prema većini od deset najznačajnijih tržišta za proizvode iz EU-a.
Tako je samo kod izvoza u SAD i Kinu, tržišta koja su bilježila relativno visoke stope gospodarskog rasta, zabilježen i znatan rast vrijednosti izvoza. Vrijednost uvoza u EU istodobno je smanjena za neznatnih 0,2%, pri čemu je na takav pad također utjecao znatan pad vrijednosti uvoza sirovina i posebno energije. Naime vrijednost je uvezene „energije“ u prvih devet mjeseci bila 35,2 milijarde eura manja nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Zbog ovakvih je kretanja izvoza i uvoza saldo robne razmjene EU-a iz suficita od 37,0 milijardi eura u devet prošlogodišnjih mjeseci prešao u deficit u visini od 6,4 milijarde eura. Kada se promatraju pojedine članice EU-a i njihova ukupna intra i extra EU robna razmjena, onda se vidi da su najveći robni deficit u devet mjeseci ostvarili Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, dok kudikamo najveći suficit u robnoj razmjeni i dalje ostvaruje Njemačka.
Izvor: HGK
