Menu
Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka u proteklih pet godina kontinuirano raste i prema posljednjim podacima za 30. rujna dostiže 21,3 posto, navodi Hrvatska udruga banaka u novom izdanju svoje tromjesečne publikacije HUB pregled...
Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka među najvećima je u europskim državama (u usporedbu je uključen i SAD) koje izvještavaju MMF u okviru baze podataka Financial Soundness Indicators. Štoviše, najveća je među državama koje nisu imale bankovnu krizu.
U trećem kvartalu 2014. nastavljen je rast udjela loših kredita u ukupnim kreditima. Ukupan omjer loših kredita u trećem se kvartalu 2014. nalazio na razini od 17,2 posto i kod trgovačkih je društava prelazio 30 posto.
S obzirom na dubinu i trajanje krize, omjer loših kredita pozicioniran je logično u međunarodnoj usporedbi: uz bok Cipra, Bugarske, Italije i BiH. Hrvatska je još uvijek razmjerno daleko od 5 država s najvećim omjerima loših kredita iznad 20 posto, no daljnje trajanje krize i taj omjer ne bi učinilo nedostižnim. No, hrvatske banke imaju dovoljno kapitalnih rezervi da izdrže i takav udar.
Od kraja 2013. pokrivenost loših kredita rezervacijama počela je intenzivnije rasti zbog postroženih regulatornih zahtjeva HNB-a. Ukupna stopa pokrića je u trećem kvartalu 2014.iznosila 49,4 posto, od toga u sektoru stanovništva 57,7 posto, a u sektoru poduzeća 45,6 posto.
Stopa pokrića loših kredita nalazi se u okolici vrijednosti za Irsku, Belgiju i Švicarsku.
Pokriće rezervama koje se sada kreće oko 48 posto treba sagledavati u kontekstu iznimno visoke kapitalne adekvatnosti bankovnog sustava.
Najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita. Kod kredita vezanih uz valutnu klauzulu problem je više zastupljen kod kredita uz švicarski franak. Kod stambenih se kredita problem naplate javlja u više nego dvostruko većem postotku kod kredita vezanih uz švicarski franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura.
