Menu
Prema metodologiji ESA 2010, ukupan dug opće države (središnja država, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) krajem srpnja 2014. premašio je 255,6 milijardi kuna čineći tako 78% procijenjenog BDP-a za 2014. godinu...
Zbog učinka baznog razdoblja godišnja stopa rasta i dalje je dvoznamenkasta (10,4%), ali podaci u usporedbi s krajem 2013. upućuju na usporavanje dinamike rasta javnog duga. Naime u odnosu na kraj prosinca 2013. ukupan dug opće države viši je za 5,8 mlrd kuna ili 2,3%, a povećanje je dominantno posljedica rasta duga središnje države koji je na kraju srpnja iznosio 250,3 mlrd kuna. Iako je oko tri četvrtine duga denominirano u stranoj valuti (dominantno eurima) tečajna kretanja nisu bitnije utjecala na kunski izraz duga budući da je došlo do tek neznatnog jačanja kune na kraju srpnja u odnosu na kraj prosinca.
Struktura duga prema vjerovniku nije se značajnije promijenila od početka 2009. pa i dalje oko 60 posto udjela u ukupnom javnom dugu ima domaća komponenta. Krajem srpnja 61,7% (157,8 mlrd kuna) ukupnog javnog duga odnosilo na domaći javnih dug, a 38,3% na inozemni javni dug. Promatrano po instrumentima zaduživanja prevladava zaduživanje izdavanjem dužničkih vrijednosnica koje u uvjetima visoke likvidnosti na tržištima kapitala dobiva na značenju. U takvim uvjetima smanjuje se udio obveza po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama i kreditima, a polagano raste udio dugoročnih dužničkih vrijednosnica. Na kraju srpnja obveze po izdanim kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima iznosile su 25 mlrd kuna ili 9,8% javnog duga dok su obveze po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima dosegnule 140,7 mlrd kuna (55% ukupnog javnog duga). Navedeni nominalni iznos duga po dugoročnim vrijednosnicama ujedno je i povijesno najviša razina. Udio obveza po primljenim kreditima pao je na razine koje smo bilježili prije krize odnosno na 35,2%. U nominalnom iznosu obveze po kreditima krajem promatranog mjeseca iznosile su od 89,9 mlrd kuna.
Naposljetku, u skladu s metodologijom ESA2010, unatoč blagom mjesečnom rastu (1,2%) ukupna jamstva nastavila su bilježiti pad na godišnjoj razini pa na kraju srpnja iznose gotovo 23 mlrd kuna od čega se na HBOR odnosi više od 14,7 mlrd kuna. Upravo smanjenje HBOR-ovih jamstava za 1,14 mlrd kuna u odnosu na kraj prosinca razlog je padu ukupnih jamstava (u odnosu na kraj prošle godine) budući da su u istom razdoblju ostala jamstva blago povećana (za 177 mil kuna).
"Javni dug i u narednom srednjoročnom razdoblju mogao bi nastaviti rasti zbog visokih potreba države za refinanciranjem svojih obveza i izostanka konsolidacijskih mjera koje bi stabilizirali javni dug. Ipak dinamika njegovog rasta trebala bi usporiti ali pod pretpostavkom da u projekcijskom razdoblju (do 2017.) ne dođe do uključivanja nekih subjekata u javni dug", objavili su RBA analitičari.
