Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti kreditnih institucija zabilježili su sedmi mjesec zaredom godišnji pad odražavajući kontrakciju ukupne kreditne aktivnosti te nastavak razduživanja sektora stanovništva i sektora poduzeća...
Krajem rujna kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 274,8 mlrd kuna što je za 5,3 mlrd kuna manje u odnosu na prethodni mjesec (-1,9%), dok je na godišnjoj razini ostvaren pad od 5,2%. U odnosu na kraj prošle godine, ukupni krediti su manji za 11,8 mlrd kuna ili 4,1%. Na kraju rujna manje od trećine ukupnih kredita (27%) bilo je denominirano u kunama dok je ostatak bio valutni i/ili vezan uz valutnu klauzulu. Obzirom da je kuna u odnosu na euro neznatno oslabila na godišnjoj razini (za oko 0,2%) odnosno 1,7% u odnosu na švicarski franak, time je donekle ublažen iskazani pad ukupnih kredita na godišnjoj razini.
Relativno snažan mjesečni pad ukupnih kredita iskazan koncem rujna najvećim dijelom je posljedica razduživanja sektora države koja je u promatranom mjesecu otplatila sindicirani devizni kredit u iznosu od 0,6 mlrd eura. Stoga su krediti središnjoj državi krajem rujna iznosili 33,2 mlrd kuna što je 4,5 mlrd kuna manje u odnosu na prethodni mjesec (-12,1%). Također, zabilježili su dvoznamenkasti pad u relativnom iznosu od 14,2% godišnje te 15,7% u odnosu na kraj prošle godine. Međutim, prema podacima središnje banke, već tijekom listopada država se ponovno zadužila sindiciranim deviznim kreditom (za približno isti iznos) stoga će ovaj pad pokazatelja kreditnog zaduženja u rujnu vjerojatno biti tek privremenog karaktera. Ukupni krediti lokalnoj državi krajem promatranog mjeseca iznosili su 4,5 mlrd kuna što je 47,5% više u odnosu na isti mjesec 2013. dok su u odnosu na kraj prošle godine veći za 8,3%.
Premda čine najznačajniji udio u ukupnim kreditima (preko 46%) krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 126,7 mlrd kuna ili 0,1% manje nego mjesec dana ranije. Razduživanje sektora stanovništva potvrđuju i podaci o godišnjem padu kredita stanovništvu već 27. mjesec zaredom. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine krediti stanovništvu su manji za 1,5%, a u odnosu na kraj prošle godine manji su za 0,6%.
"Nastavak recesije te neizvjesnost oko budućih uvjeta financiranja te izostanak gospodarskog oporavka nastavlja utjecati i na kreditiranje trgovačkih društava čije su obveze po kreditima banaka krajem rujna iznosile 104,9 mlrd kuna što je 0,9% manje nego u kolovozu. Na godišnjoj razini, krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava smanjili su se za 5,6% (3% manje u odnosu na kraj prošle godine). Podaci HNB-a prema distribuciji kredita pokazuju godišnji pad kredita za obrtna sredstva poduzećima za 7% te pad kredita za investicije poduzeća za 4,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Obzirom da je kreditiranje sektora poduzeća ograničeno teškim uvjetima poslovanja te smanjenom potražnjom, uz razmjerno visoku zaduženost sektora stanovništva, do kraja godine očekujemo daljnji nastavak razduživanja ovih dvaju sektora. Istovremeno, visoke potrebe države za financiranjem tekućeg deficita kao i reprogramiranje dospjelih dugovanja impliciraju nastavak zaduženja u narednom razdoblju", objavili su analitičari Raiffeisenbanka.
