Menu
Britanski ministar financija George Osborne kod kuće u Londonu se pokazuje kao „pobjednik“ spora između Londona i Bruxellesa oko plaćanja 2,1 milijarde eura u zajedničku blagajnu Europske unije. Štoviše, on ne govori samo o odgodi plaćanja nego i navodnom oprostu polovice duga. “Mi smo račun prepolovili, odgodili plaćanje i nećemo plaćati kamate na odgodu”, ponosno je Osborne objasnio novinarima u Londonu u petak poslijepodne nakon dolaska iz Bruxellesa gdje je sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a...
Zanimljivo je da ostali sudionici tog sastanka ne znaju ništa o navodnom oprostu polovice duga. “O tomu uopće nismo govorili”, primijetio je vidno začuđen njemački ministar financija Wolfgang Schäuble novinarima nakon susreta u Bruxellesu. Slično se izjasnio i njegov irski kolega Michael Noonan:“Britanski dug se nije smanjio“. Jadan drugi sudionik konferencije, koji je htio ostati anoniman, je zaključio kako su „Britanci nešto pomiješali“. Malo svjetla u različite interpretacije veličine britanskog duga unijela je nova povjerenica Europske komisije za proračunska pitanja Kristalina Georgieva. Ona je došla do zaključka kako su Britanci u dug već uračunali popust koji Velika Britanija uživa pri plaćanju u zajedničku blagajnu. „Porastom iznosa kojeg Velika Britanija mora platiti, automatski se povećava i popust“, rekla je Georgieva. Tako da će na kraju Osobornov izračun „biti ispravan“, kako je zaključila povjerenica.
Da je britanskoj delegaciji važno kod kuće se prodati kao pobjednik pregovora u omraženom Bruxellesu, jasno je ako se baci pogled na politički kalendar na Otoku. Sljedeće godine u svibnju u Velikoj Britaniji se održavaju parlamentarni izbori i premijeru Davidu Cameronu je pobjeda protiv Europske unije više nego dobrodošla. Činjenica da će prema dogovoru Britanci dug početi otplaćivati tek u drugoj polovici 2015., dakle nakon parlamentarnih izbora, ide u prilog ovoj tezi. No sigurno je da ostale članice Europske unije neće popuštati kad je u pitanju isplata londonskog duga. Naime, prema dogovoru ministara financija od petka (7.11.) Njemačka i Francuska neće toliko dugo dobiti novac natrag iz zajedničke blagajne, dok ne „legne“ novac iz Londona. Njemačka i Francuska su naime proteklih godina u zajedničku blagajnu platile više nego što su trebale, Njemačka 779 milijuna eura, Francuska čak jednu milijardu više. Da dvije najveće članice EU-a neće sjediti prekriženih ruku ako London ne ispuni svoje obećanje, dalo se naslutiti iz nekih izjava političara obaju zemalja. Posebno Francuska, koja muku muči s konsolidacijom proračuna, ovisi o uplati iz Londona, bez čega, bar djelomično, nema ni povrata. I ostale članice EU-a, među kojima i Hrvatska, su odahnule nakon dogovora s Britancima, jer bi u slučaju potpune nesuradnje Londona, svi bili primorani na dodatna davanja u smjeru Bruxellesa.
David Cameron je na EU samitu krajem listopada isprva u potpunosti odbacio mogućnost bilo kakvog naknadnog plaćanja duga i izjavio kako London „neće samo tako ispisati ček“. Sada je Camerona spasila činjenica da Britanci, kad su u pitanju zajedničke obveze, još uvijek uživaju povlastice koje je još u osamdesetim godinama prošlog stoljeća izborila tadašnja premijerka Margaret Thatcher i koji Velikoj Britaniji jamči povrat dvije trećina novca kojeg je prethodne godine uplatila u zajedničku blagajnu. Dug od 2,1 milijarde eura je nastao jer je naknadno utvrđeno da je Velika Britanija od 1995. pa do danas od poreznih prihoda zaradila više nego što se očekivalo. No sa ili bez popusta, vodstvo Velike Britanije očekuju teški mjeseci uoči parlamentarnih izbora. Konzervativci su već i na proljetnim izborima za EU parlament pali na treće mjesto. Nasuprot njima velik uzlet je doživjela euroskeptična stranka Ukip. Cameron je britanskim glasačima obećao održavanje referenduma o ostanku u Europskoj uniji za 2017. ukoliko pobijedi na izborima sljedeće godine. Nakon referenduma bi se pitanje popusta za Britance, koji je mnogima u Europi ionako trn u oku, moglo riješiti samo od sebe.
