Od ulaska u EU hrvatski izvoz povećan za 4,2 posto

Već su preliminarni podaci najavljivali, a konačni i potvrdili, da je od siječnja do srpnja nastavljen relativno dinamičan rast vrijednosti robnog izvoza koji je prisutan od početka ove godine. Ipak, sada prvi put u potpunosti usporedivi mjesečni podaci pokazuju da je u srpnju rast izvoza na godišnjoj razini lagano usporen te je u kunama iznosio 4,2 posto, ali je povećanje vrijednosti izvoza u prvih sedam mjeseci i dalje iznosilo visokih 12,1 posto. Najveći je rast izvoza zabilježen prema ostalim članicama Europske unije, u koje je izvoz povećan za 15,7 posto i činio je 81,3 posto ukupnog povećanja izvoza. Znatno je, za 14,1 posto, povećan i izvoz u zemlje CEFTA-e, unatoč izlasku iz te asocijacije, dok je izvoz u sve ostale zemlje smanjen za 3,1 posto, pri čemu se najviše isticalo smanjenje izvoza u SAD. Promatrano prema pojedinim zemljama, najviše je povećan izvoz u Sloveniju i Italiju, poručili su iz HGK...

I u pojedinim su djelatnostima nastavljeni trendovi iz prethodnog razdoblja, pa se najveći rast vrijednosti izvoza bilježio kod odjeće, električne energije, proizvoda drvne industrije, strojeva i uređaja te prehrambenih proizvoda. Osjetan rast bilježio se i u većem broju drugih djelatnosti, zbog čega bi rast ukupnog izvoza bio i veći da nije nastavljen pad vrijednosti izvoza brodova, naftnih derivata i otpadnih materijala te da se u ovoj godini ne bilježi znatan pad vrijednosti izvoza farmaceutskih proizvoda. Brodogradnja i naftna industrija godinama su bile među najznačajnijim izvoznim djelatnostima, ali se zbog procesa njihove privatizacije, restrukturiranja i pada inozemne potražnje,u brodogradnji četvrtu, a naftnoj industriji drugu godinu uzastopce,bilježe negativni trendovi. Povećana inozemna potražnja (izvoz) znatno je utjecala na trend industrijske proizvodnje kod odjeće, strojeva i uređaja te namještaja, gdje je u prvih sedam mjeseci zabilježen visok rast proizvodnje. U drvnojje industriji stopa rasta istodobno iznosila nešto manjih 3,2 posto. No u proizvodnji naftnih derivata i ostalih prijevoznih sredstava zabilježene su visoke stope pada od približno 12 posto. Jedino su se trendovi u izvozu i proizvodnji električne energije znatno razlikovali jer je dolaskom novih operatera na tržište došlo do preraspodjele u potrošnji domaće i uvozne električne energije, a i u farmaceutskoj industriji zabilježen je porast proizvodnje od 10,7 posto.
Vrijednost uvoza je u prvih sedam mjeseci povećana za 5,3 posto, također najviše iz drugih članica EU-a, koje su u ukupnom povećanju uvoza sudjelovale s gotovo 95 posto. Najveći je rast zabilježen kod uvoza naftnih derivata (smanjena domaća proizvodnja); odjeće (što uz veliko povećanja izvoza sugerira da je Hrvatska postala tranzitno područje za tu vrstu robe); proizvoda prehrambene industrije, što je bila očekivana posljedica pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, te motornih vozila (povećane javne nabave). Najizraženiji je pad istodobno zabilježen u rudarstvu i vađenju, na koji je znatno utjecao smanjeni uvoz sirove nafte zbog smanjene prerade domaćih rafinerija.

Navedena kretanja izvoza i uvoza prouzročila su smanjenje robnog deficita na godišnjoj razini za 3,0 posto te je on iznosio 31,9 milijardi kuna. Uz smanjenje deficita, zabilježeno je i povećanje pokrivenosti uvoza izvozom, koja je s prošlogodišnjih 54,9 posto povećana na 58,5 posto. Međutim takva je pokrivenost i dalje vrlo niska u usporedbi s ostalim članicama EU-a čiji je prosjek u 2013. godini iznosio 103,2 posto i samo su Grčka, Cipar i Malta imale nižu od trenutne u Hrvatskoj.

Povećani se izvoz u najvećoj mjeri može povezati s potpunim otvaranjem tržišta EU-a, posebice kada su u pitanju izvozne grane koje su i prije bile orijentirane prema tom tržištu, poput prehrambene i drvne industrije. Prvu polovinu godine obilježio je i blagi oporavak EU-a, čiji je BDP povećan za 1,3 posto, odnosno najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske; Njemačke, Slovenije, Austrije te znatno usporavanje pada BDP-a Italije. Takva se kretanja ipak nisu znatnije odrazila na porast ukupne vrijednosti njihova uvoza jer u ovoj godini cijene energenata i pojedinih sirovina bilježe trend pada. Za Hrvatsku su bitna i kretanja u BiH i Srbiji, koje su među šest zemalja najvećih uvoznika robe iz Hrvatske, a u njima je uz rast BDP-a od 1,1 posto u BiH za prvu polovinu godine i pad od 0,5 posto u Srbiji, u prvih sedam mjeseci vrijednost uvoza povećana za 4,5 posto, odnosno 2,3 posto. Što se uvoza u Hrvatsku tiče, njegov je znatniji rast i dalje ograničavala niska razina domaće potražnje, poručuju iz HGK

Daljnja kretanja u ovoj godini znatno će ovisiti o globalnim kretanjima, posebice kretanjima u EU-u, čiji se rast u drugom dijelu ove godine usporava. Bitan faktor u kretanju vrijednosti robne razmjene bit će i kretanje cijena, a one zbog pada globalne potražnje nastavljaju padati. Tako su prema podacima Eurostata uvozne cijene industrijskih proizvoda u EU18 u kolovozu na godišnjoj razini smanjene za 2,5 posto, pri čemu energije za 9,3 posto, odnosno sirove nafte i plina za približno 10 posto. Uz to je i Svjetska banka objavila da su cijene hrane na četverogodišnjem minimumu, 21 posto niže nego u kolovozu 2012. godine. Stoga uz određeni utjecaj ujednačavanja metodologije praćenja te poremećaja u robnom izvozu prema Rusiji, uzrokovanih sankcijama Europske unije, prema kraju godine očekujemo usporavanje rasta izvoza i zadržavanje relativno niske stope rasta uvoza, stoji u zaključku priopćenja iz HGK.