Menu
Iako se ministri financija na konferenciji u australskom Cairnsu, sazvanoj uoči velikog sastanka na vrhu G20 u studenom u Brisbaneu, ne bave temom krize u Ukrajini, sukob s Rusijom se ipak osjeća i kao da “lebdi u zraku”. Osnovno je pitanje – Treba li Vladimir Putin biti pozvan na sastanak na vrhu zemalja G20 u studenom u Brisbaneu? Mišljenja su različita...
Australski ministar financija Joe Hockey, domaćin konferencije u Cairnsu u početku je bio protiv poziva Putinu. No, sada je promijenio mišljenje. Putin bi prema njegovom mišljenju, trebao biti pozvan i trebao bi doći. „Savjetovali smo se s čitavim nizom zemalja i na kraju došli do zaključka da ćemo Putina pozvati i da naravno očekujemo njegov dolazak. Na koncu, Rusija je članica grupe G20“, izjavio je Hockey.
Zatvoriti rupe kroz koje mnogi još uvijek uspiju ne plaćati porez na dobit i tema ekonomskog rasta – glavne su teme ovog vikenda na konferenciji ministara financija. Što se utaje poreza tiče, s time u svezi je OECD prikazao svoj najnoviji katalog s 15 točaka prijedloga vezanih za spriječavanje utaje poreza kod velikih, međunarodnih poduzeća. Glavni tajnik ove organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Angel Gurria objasnio je kako nije riječ o mjerama prema kojima bi ubuduće u svim zemljama bile uvedeni jednaki postoci za plaćanje poreza. „Svaka zemlja o tome treba odlučivati sama. Ovdje se radi o mjerama koje bi trebale spriječiti mogućnost skrivanja poreznih „grešnika“ u nekim sigurnim lukama gdje ne moraju plaćati porez. Ovdje se radi i o poduzećima koje pojedine zemlje privuku k sebi ali pri čemu je odmah jasno da ta poduzeća u tim dotičnim zemljama zapravo nisu nimalo aktivna“, kaže Gurria.
On dodaje kako je riječ o pravednosti i povjerenju. “Ove mjere su zajednički projekt G20 i OECD-a kojim mi pokušavamo nešto učiniti protiv agresivne prakse velikih poduzeća pri čemu ona svoju dobit jednostavno prenose u zemlje u kojima se plaća manji porez. Ovakav praksa uništava porezne sustave, šteti vlastima, spriječava razvoj i uništava povjerenje građana”, dodao je on.
Što se pak teme gospodarskog rasta tiče, ministri bi u studenom trebali raspravljati o visini potrebnog rasta. U veljači na sastanku na vrhu G20 u Sydneyu su ministri dogovorili rast od dva posto za slijedećih pet godina kao i pojačanje konjunkture, plus od oko dva bilujuna dolara te povećanje broj radnih mjesta prije svega za mlade ljude.
Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble s time u svezi je još u veljači izrazio svoje sumnje. „Ekonomski rast se ne može dogoditi samo tako, „na narudžbu““, rekao je on i do danas je ostao pri ovom mišljenju. Njemačka će se usredotočiti na privatne investicije i nije spremna povećati državne izdatke. Naime, upravo to od Njemačke traže druge zemlje članice G20 jer kako navode – to od Njemačke traži i Međunarodni monetarni fond.
Izvor: Deutsche Welle
