Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti kreditnih institucija sektoru stanovništva krajem srpnja iznosili su 127,1 milijardu kuna...
Premda su zabilježili blagu pozitivnu stopu rasta na mjesečnoj razini od 0,5%, srpanj je već 25. mjesec zaredom otkako se bilježi negativna godišnja stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu (-0,3%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti stanovništvu su niži za 0,2%, što odražava nastavak recesijskih kretanja te osobito nepovoljna kretanja na tržištu rada.
U valutnoj strukturi ukupnih kredita stanovništvu krajem srpnja dominiraju devizni krediti i krediti u kunama odobreni uz valutnu klauzulu (73%), dok ostatak od 27% čine krediti odobreni u domaćoj valuti. Premda nije bilo bitnijih tečajnih oscilacija u odnosu na kraj prošle godine, kuna je na godišnjoj razini u odnosu na euro oslabila za 1,7% te je takvim tečajnim kretanjima ublažen pad kredita izražen u domaćoj valuti.
Distribucija kredita stanovništvu prema namjeni pokazuje da se gotovo polovica ukupnih kredita odnosi na stambene kredite, 60.635 milijuna kuna ili 48%. Oni su na godišnjoj razini zabilježili pad od 0,7% dok su u odnosu na kraj prošle godine manji za 1,3%. Gotovinski nenamjenski krediti krajem promatranog mjeseca iznosili su 38.160 milijuna kuna (2,7% više nego u srpnju prošle godine) čineći drugi po veličini udio u ukupnim kreditima stanovništvu (30%). Suprotno takvim kretanjima, s izuzetkom rujna 2012. gotovinski nenamjenski krediti bilježe kontinuirani godišnji rast u posljednjih 32 mjeseca (otkako je dostupna ova vrsta statističkih podataka). Snažna godišnja kontrakcija potrošačkih kredita u srpnju (-28,3%), kao i iznimno visoki godišnji pad kredita za kupnju automobila (-31,2%) sasvim jasno oslikavaju promjenu u strukturi financiranja potreba stanovništva koje se tijekom niza uzastopnih recesijskih godina opredijelilo za manje kreditiranje kupnje nekretnina i pokretnina veće tržišne vrijednosti (u skladu s niže ostvarenim dohocima kućanstava koji su prvenstveno posljedica negativnih kretanja na tržištu rada). U isto vrijeme, tekuće životne troškove stanovništvo je vjerojatno financiralo iz izvora nenamjenskih kredita koji posljedično bilježe kontinuirani godišnji rast tijekom dugog recesijskog razdoblja.
"Nastavak razduživanja pokazuje i sektor poduzeća čije su obveze po kreditima banaka odobrenim za obrtna sredstva krajem srpnja iznosile 40.119 milijuna kuna (4,3% manje nego u isto mjesecu lani), dok su krediti za investicije poduzeća iznosili 34.644 milijuna kuna (2,7% manje nego u srpnju prošle godine). Iako u odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima za obrtna sredstva u srpnju bilježe rast od 1,2%, krediti za investicije poduzeća niži su za 0,6% u odnosu na prosinac 2013. godine", objavili su RBA analitičari.
