Menu
Planiranim izmjenama poreza na dohodak prihodi jedinica lokalne i regionalne samouprave mogli bi se smanjiti za 1,7 do 1,8 milijardi kuna. Ministar Boris Lalovac u emisiji HR-a 'U mreži prvoga' najavio je kompenzacijske mjere za lokalnu samoupravu, kojoj je porez na dohodak najvažniji prihod. Konkretne mjere, kojima će država to učiniti još nisu do kraja definirane, ali o njima se razgovara, kazao je Lalovac...
Razmišlja se, među ostalim, racionalizaciji sustava, uštedama u javnim nabavama, povećanju udjela jedinica lokalne i područne samouprave u porezima koje dijele s državom, prije svega porezu na promet nekretnina i koncesijama. Moguće je i da će se povećati udio lokalne samouprave u porezu na dohodak, a manjak koji bi država zbog toga osjetila nadoknadio bi se iz poreza na kamate na štednju, koji je planiran od iduće godine.
'Ja sam hrvatski ministar financija koji vodi konkurentnost zemlje prema investicijama i nadam se da će lokalna zajednica tome prilagoditi. Svi su nas izbjegli zbog visoke cijene rada. Ne radi se ovde o SDP-u i HDZ-u a u političkim prepucavanjima ja osobno ne želim sudjelovati', kazao je Lalovac.
'Ako ćemo razgovarati o cijeni administracije, onda razgovarajmo o cijeni državne administracije. Trošak administracije u Rijeci je 10 posto, molio bih da mi netko kaže koliko je to na državnoj razini, poručio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Rijeka bi izgubila oko 60 milijuna kuna. Obersnel je rekao kako se prirez u Rijeci neće povećavati te da se plaće neće smanjvati. 'Ili ćemo se morati odreći nekih projekata ili smanjiti novac koji ide direktro građanima' (subvencije javnog prijevoza, cijene vrtića), kazao je.
'Danas je Hrvatska nakon Grčke, najcentraliziranija država Europe. Država je prebacila dio poslova, na lokalnu razinu. I ja sam za racionalizaciju, ali napravimo ih od glave. Danas između 5 - 7 milijardi kuna vrijednih projekata stoji zbog tromosti državne administracije', kazao je gradonačelnik Zaprešića u predsjednik Udruge gradova Željko Turk.
'Najveći dio lokalnih jedinica teško se financira i one su vrlo zadužene. Nedovoljno se vodi briga na razini cijelog sustava, ovo su parcijalne mjere - cijeli sustav trebamo staviti na razmatranje', kazao je prof dr.sc. Ivan Koprić. Kazao je kako u Hrvatskoj samo oko 55 posto gradova ima prirez, a svi imaju jako razvijene socijalne programe', dodao je.
