Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupan dug opće države (kojeg čine dug središnje države, dug fondova socijalne sigurnosti te dug lokalne države) iznosio je 218,2 mlrd kuna na kraju travnja (67% procijenjenog BDP-a za 2014.), što je za 8,8% više u usporedbi s istim mjesecom prošle godine...
Financijska sredstva koja je država namaknula obvezničkim zaduživanjem koncem prošle godine jednim dijelom su poslužila za financiranje tekućeg proračunskog majka, a drugim dijelom za refinanciranje dijela obveza pristiglih u ovoj fiskalnoj godini. Dospijeće euroobveznice sredinom travnja (500 mil eura) dominantni je razlog smanjenja javnog duga u travnju u odnosu na kraj ožujka (-3,6 mlrd kuna ili 1,6%), ali i u odnosu na kraj prošle godine (-2 mlrd kuna odnosno 0,9%). Navedeno potvrđuju i podaci prema strukturi opće države budući da je pad u ovoj godini dominantno došao od središnje države čiji je dug na kraju travnja iznosio 213,4 mlrd kuna (pad u odnosu na kraj ožujka za 3,5 mlrd kuna odnosno 1,8 mlrd u usporedbi s krajem prošle godine).
Obzirom da je država u svibnju izdala euroobveznice u iznosu od 1,25 mlrd eura, već podaci za svibanj mogli bi pokazati nastavak rasta javnog duga. Postojan fiskalni deficit i potreba refinanciranja dospjelih obveza impliciraju nova zaduženja države. Pritom ne isključujemo još jedan izlazak na međunarodna financijska tržišta koja još uvijek osiguravaju relativno povoljne uvjete zaduživanja. Ipak, trenutačni podinvesticijski rejting Hrvatske predstavlja izravnu prijetnju troškovima financiranja, što će osobito doći do izražaja kada velike središnje banke (Fed, ESB) započnu sa (snažnijom) izlaznom strategijom ekstremno ekspanzivne monetarne politike. Poseban naglasak u okviru EDP procedure te Procedure makroekonomske neravnoteže, Europska komisija je stavila na kretanje danih državnih jamstava koji su krajem travnja iznosili 53,7 mlrd kuna (od toga gotovo trećinu čine jamstva dana HBOR-u koja su, primjerice, povećana za više od milijardu kuna u usporedbi s koncem prošle godine (8,8%)).
"Više od samog iznosa državnih jamstava zabrinjava činjenica o njihovom aktiviranju posljednjih godina osobito u javnim poduzećima (s naglaskom na sektor prometa). Posljedično je potencijalni javni dug značajno veći, a njegov nominalni iznos će biti uskoro korigiran i novom metodologijom Eurostata koja se oslanja na širi obuhvat duga opće države. Stoga bi jesenski podaci prema ESA 2010 metodologiji mogli značajno i statistički utjecati na snažan rast javnog duga i njegovog udjela u BDP-u", objavili su RBA analitičari
