Evo tko će najviše izgubiti na zabrani izvoza u Rusiju

Zabrana uvoza odnosi se i na niz proizvoda iz SAD-a, Kanade, Norveške i Australije. Japan se nije našao na crnoj listi iako je također uveo sankcije Rusiji. Postoji mogućnost da će neki strani izvoznici pronaći način da robu distribuiraju usprkos sankcijama. Osim toga, Rusija će se osloniti na domaću proizvodnju i preorijentirati se na uvoz iz Južne Amerike i Azije...

Embargo će biti na snazi godinu dana. U tom periodu zabranjen je uvoz svih vrsta goveđeg i svinjskog mesa, životinja i životinjskih proizvoda, suhomesnatih proizvoda i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, uključujući i sireve, ribe, povrće i voće, tartufe i orašaste plodove, piše Ruski Vjesnik.

Ruski embargo najviše će pogoditi zemlje EU jer su one glavni izvoznici prehrambenih proizvoda na rusko tržište. Prema podacima Instituta za kompleksna strateška istraživanja (IKSI), Rusija iz Europe uvozi 31,5% mesa, 42,6% mliječnih proizvoda i 32% voća i povrća.

''Procjenjuje se da EU može izgubiti čak 12 milijardi eura jer prehrambeni proizvodi čine oko 10% našeg cjelokupnog izvoza u Rusiju '', rekao je šef delegacije Europske unije u Moskvi Vygaudas Ušackas u intervjuu na radio stanici Govori Moskva. Ušackas napominje da je to okvirna procjena, bez analize konkretnih proizvoda čiji je uvoz zabranjen.

Stručnjaci podsjećaju da rusko tržište dosta zavisi od uvozne robe. Prema podacima Federalne carinske službe (FTS) RF, tijekom 2013. u RF je uvezeno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 43,1 milijarde dolara. Prema podacima Instituta za kompleksna strateška istraživanja (IKSI), RF iz inozemstva uvozi 70% voća i bobičastih plodova i oko 50% sireva i mlijeka u prahu.

Posljedice embarga prije svega će osjetiti Letonija, Litva, Poljska i Finska kao veliki izvoznici prehrambenih proizvoda na rusko tržište. Na primjer, Finska je na rusko tržište isporučivala 77% izvoznog sira, preko 70% maslaca i 47% smrznute ribe. Rusiji je namijenjeno i 43% ukupnog izvoza suhomesnatih proizvoda iz Letonije i Litve. Poljska i Litva su više od polovice voća i povrća namijenjenog izvozu slale na tržište RF.

U slučaju Njemačke, Italije, Velike Britanije i Španjolske ruske sankcije će utjecati samo na izvoz pojedinih proizvoda, smatraju stručnjaci Instituta za kompleksna strateška istraživanja. Recimo, Španjolska u Rusiju izvozi 9%, a Italija 6% svog smrznutog goveđeg mesa. Njemačka na rusko tržište isporučuje 6% izvoznog svinjskog mesa i suhog voća (statistika IKSI).

Kada je riječ o SAD-u, Kanadi i Australiji, Rusija iz ovih zemalja uvozi meso, ribu, povrće i tartufe, ali u znatno manjim količinama. Prema podacima FTS RF za 2013. godinu, životinjsko meso uvezeno iz SAD-a činilo je svega 5,3% ukupnog ruskog uvoza mesa i mesnih proizvoda. Količina životinjskog mesa izvezenog na rusko tržište čini 6% ukupne izvozne kvote SAD-a.

Zbog embarga sve spomenute zemlje će izgubiti jedno od perspektivnih tržišta. Posljedice embarga osjetit će i građani Rusije.