Usporavanje rasta duga opće države u prvom tromjesečju

Nakon što je dug opće države na kraju prošle godine porastao za 36,5 mlrd. kuna odnosno 19,9% u odnosu na kraj 2012. godine, na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja nastavio je s rastom ali uz usporeniju dinamiku...

Tako je, prema posljednjim podacima HNB-a dug opće države, koji uključuje dug središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti na kraju ožujka zabilježio godišnji rast od 16,5% odnosno 31,4 mlrd. kuna čime je premašio 68% BDP-a (na kraju 2013. 67% BDP-a). Rastu udjela duga opće države u BDP-u, uz postojan primarni deficit, sve veće kamatne troškove (uslijed podinvesticijskog rejtinga) i odgode reformi, pridonosi i neprekinuti pad BDP-a.

U odnosu na prosinac 2013. ukupan dug je porastao za 1,6 mlrd. kuna odnosno 0,7% čemu je pridonijela unutarnja komponenta duga opće države s rastom od 2,5% a najvećim je dijelom rezultat izdanja državnih obveznica u veljači na domaćem tržištu, dok je ona vanjska komponenta zabilježila pad od 2,4% (u drugom tromjesečju izdanje 1,25 mlrd. eura osmogodišnjih inozemnih obveznica sigurno će utjecati na rast vanjske komponente duga).

Najznačajniji doprinos rastu imao je ukupni dug središnje države, koji u ukupnom dugu opće države čini udio od gotovo 98%, a bilježi rast od 0,8% odnosno viši je za 1,7 mlrd. kuna u odnosu na kraj prošle godine. Nadalje, fondovi socijalne sigurnosti bilježe blagi rast od 0,3% dok lokalna država bilježi pad u odnosu na prosinac 2013. (-2,6% odnosno 130,5 mil. kuna). Jamstva RH na kraju ožujka iznosila su 53,3 mlrd. kuna što u odnosu na kraj 2013. predstavlja pad od 0,7% (-397 mil. kuna).

"Unatoč velikom proračunskom manjku prvo ovogodišnje tromjesečje donijelo je usporavanje rasta javnog duga što je posljedica korištenja sredstava osiguranih na kraju prošle godine za financiranje u prvoj polovici godine (najveća ovogodišnja dospijeća). Međutim, rizik od nastavka rasta duga ostaje s obzirom na sporost u procesu restrukturiranja javnih poduzeća u sektoru prometa koji su ujedno i glavni primatelji državnih jamstava pa bi javni dug s krajem ove godine prema sadašnjoj metodologiji mogao dosegnuti 70,8% BDP-a.

Naime, promjena metodologije obuhvata duga opće države u skladu s novom metodologijom Eurostata, ESA 2010 (koju očekujemo na jesen) mogla bi značajno utjecati na snažan rast javnog duga pa stoga i njegovog udjela u BDP-u (s obzirom da bi u obuhvat mogli biti uključeni HAC i ACRZ s popriličnim obvezama)", objavili su RBA analitičari.