Menu
U najnovijem izdanju "Informacija o gospodarskim kretanjima", stručnjaci Hrvatske narodne banke analizirali su izravne fiskalne učinke pristupanja Europskoj uniji, na javne financije u Hrvatskoj....
Hrvatska se nalazi u situaciji u kojoj mora smanjiti proračunski manjak, javni dug je u porastu, a punopravno članstvo donijelo je i još neke obveze koje su utjecale na strukturu i veličinu prihoda i rashoda.
Prema procjenama Hrvatske narodne banke, ulazak u EU stvorio je negativne pritiske na proračun opće države u iznosu od oko 1% BDP-a godišnje (oko 3,3 milijarde kuna), u razdoblju od 2013. do 2016. godine.
Najveći izravni pritisak na javne financije od ulaska Hrvatske u EU proizlazi iz obveznih uplata u proračun EU-a. Uplate u proračun EU-a u 2013. iznosile su 1,8 milijardi kuna (0,6% BDP-a), od čega 0,4% BDP-a čine plaćanja na osnovi bruto nacionalnog dohotka, a 0,1% na osnovi PDV-a, navodi se u analizi.
Puni godišnji iznos uplata u proračun EU-a u 2014. godini mogao bi iznositi oko 1,1% BDP-a (3,6 milijardi kuna), te se očekuje da će se zadržati na toj razini i u iduće dvije godine, smatraju u HNB-u.
Sredstva koja Hrvatska uplaćuje u proračun EU-a izvršavaju se po jasno definiranim kriterijima i uglavnom proizlaze iz uplata na osnovi PDV-a i bruto nacionalnog dohotka (BND) zemlje. S druge strane, koliko će Hrvatska na kraju iskoristiti raspoloživih bespovratnih sredstava iz proračuna EU-a, ovisi o njoj samoj, odnosno njenim kapacitetima za povlačenje novca.
Iskorištena novčana sredstva iz proračuna EU-a u 2013. godini iznosila su 1,8 milijardi kuna (0,5% BDP-a), što uključuje i 800 milijuna kuna sredstava iz pretpristupnih programa. Najveći iznos iskorištenih sredstava pritom je povezan s primicima na osnovi kompenzacija, koje služe da članica, najčešće u prve dvije godine članstva, ne bude neto uplatitelj u proračun EU-a dok se sredstva na osnovi predujmova iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda nisu povukla i iskoristila.
Primljena novčana sredstva iz proračuna EU-a bili su nešto veća jer su Hrvatskoj uplaćena i sredstva za aktivnosti uspostave graničnih prijelaza u skladu sa Schengenskim pravnim okvirom, no nisu bila iskorištena te stoga nisu evidentirana u sklopu prihoda i rashoda, navode iz HNB-a.
Promjena obračuna PDV-a rezultirala privremenim padom prihoda od 0,5% BDP-a.
Učinak na likvidnost državnog proračuna imala je promjena obračuna PDV-a na uvoz dobara iz EU-a.
PDV na uvoz dobara iz zemalja članica EU-a do srpnja 2013. plaćao se pri uvozu, a nakon pristupanja on se uplaćuje u državni proračuna pošto se uvezena roba proda. To je odgodilo uplatu PDV-a početkom drugog polugodišta 2013. u državni proračun i rezultiralo privremenim padom prihoda od oko 0,5% BDP-a.
Problem su stvorile i promjene carina. Preuzimanje carinskog sustava EU-a značajno je smanjilo prihode državnog proračuna od međunarodne razmjene. Ako se uzme u obzir pad prihoda od carina u drugoj polovini prošle godine, odnosno nakon ulaska Hrvatske u EU, te kretanje robnog uvoza, procijenjeni gubitak prihoda zbog usklađivanja carinskog sustava na godišnjoj bi razini mogao iznositi oko 0,4% BDP-a.
Dodatno opterećenje za proračun zemlje članice čine izdaci za financiranje pojedinih institucija EU-a, koji su procijenjeni na godišnjoj razini u iznosu od oko 0,1% BDP-a. U analizi se ističe da oni ne utječu na manjak proračuna jer se bilježe u sklopu financijske imovine, ali povećavaju potrebe za zaduživanjem. U kratkom roku ulazak u EU stvorio je zamjetne pritiske na proračun opće države.
Pritisak na javne financije mogao bi se u razdoblju od 2014. do 2016. u oba scenarija blago povećati, uglavnom zbog cjelogodišnjih uplata u proračun EU-a, izdataka za sufinanciranje projekata financiranih iz fondova EU-a i gubitka prihoda od carina, smatraju u HNB-u.
