Menu
U srpnju je započela druga godina članstva Hrvatske u EU. U prvoj godini članstva izostali su pozitivni utjecaji integracije na gospodarstvo...
Uz domaće strukturne slabosti izostanak pozitivnoga doprinosa nalazimo i u nepovoljnim tendencijama u gospodarstvu EU-a. Naime, susjedne zemlje koje su pridružene u razdoblju prije svjetske financijske krize ostvarile su pozitivne učinke na gospodarstvo na osnovi dodatnoga priljeva kapitala i sniženja cijene financiranja kao i rasta izvozne potražnje. Promjena uvjeta na vanjskim financijskim tržištima i prošlogodišnja recesija gospodarstva EU-a onemogućili su ostvarivanje istih pozitivnih utjecaja nakon pridruživanja Hrvatske.
No na početku 2014. godine uočavamo promjene u okružju koje se povoljno odražavaju na domaće gospodarstvo. Pod utjecajem oporavka u EU-u povećava se izvoz roba, a daljnja relaksacija monetarne politike ESB-a smanjuje averziju investitora prema riziku s pozitivnim utjecajem na cijenu financiranja hrvatskoga duga. Tome doprinosi i proces fiskalne konsolidacije hrvatskoga proračuna. Pod pritiskom procedure pri prekomjernom deficitu (EDP) proračunski bi se manjak ciljano sveo u zadani okvir od maksimalno 3 posto BDP-a u razdoblju od tri godine. Time bi se trebao usporiti rast javnoga duga koji je još prethodne godine premašio granicu od 60 posto BDP-a. Ipak, s obzirom na ciklus izbora, reformske kapacitete, ali i najavljenu promjenu metodologije Eurostata u području javnih financija te projekcije smatramo ambicioznima.
Zahvaljujući pozitivnim utjecajima s vanjskoga tržišta u prvom polugodištu 2014. godine bilježimo rast industrijske proizvodnje i izvoza. U prvom tromjesječju, prema podacima HNB-a, ostvaren je tromjesečni rast BDP-a od 0,4 posto. U nastavku godine očekujemo pozitivan doprinos rastu BDP-a od izvoza usluga, dok bi dobra turistička sezona i deflatorne tendencije mogle ublažiti negativan utjecaj tržišta rada na osobnu potrošnju. Rast izvoza podupire oporavak gospodarstva na glavnim izvoznim tržištima (EU). Ipak, deflatorno okružje nepovoljno se odražava na prihode proračuna te uz zadani deficit umanjuje potencijal za potrošnju države.
U uvjetima pada potrošačkih cijena smanjeni su prihodi od poreza na potrošnju. Očekujemo da će otežano ostvarivanje prihoda u nastavku godine iziskivati dodatne mjere prilagodbe na rashodnoj strani proračuna kako bi se ostvario ciljani deficit. Posljedično bi trebao jačati negativan doprinos državne potrošnje BDP-u. Investicije su se ponovno smanjile u prvom tromjesečju, a promjenu trenda ne očekujemo do kraja ove godine. Stoga na godišnjoj razini zadržavamo prognozu smanjenja BDP-a za 0,8 posto. Koristeći povoljne uvjete na tržištu država je u drugom tromjesečju izdala euroobveznicu u iznosu od 1,25 milijarda eura. Time je osigurano financiranje proračuna do kraja godine. Iako je premija za hrvatski rizik postojano viša od usporedivih zemalja u okružju, prinos od 4,02 posto na 8-godišnje izdanje znatno je povoljniji od cijene izdanja u prethodne dvije godine. Očekivani nastavak smanjivanja cijene zaduživanja na europskom tržištu nakon lipanjske korekcije temeljne kamatne stope ESB-a i pratećih mjera za povećanje likvidnosti u sustavu trebao bi u razdoblju dostizanja ciljanih razina deficita proračuna omogućiti refinanciranje državnoga duga uz snižene troškove financiranja i time usporiti rast rashoda za kamate u proračunu. Time bi se neutralizirao negativan učinak porasta javnoga duga na rashode proračuna i olakšala prilagodba javnih financija, objavili su RBA analitičari.
