Evo koliko su zapravo neuspješne sve hrvatske vlade

"Bogata država, u siromašnom društvu", najbolji je opis ponašanja hrvatskih Vlada, kada je u pitanju trošenje javnog novca, piše Index...

U početnoj fazi, 1994. godine kada je dužnost premijera obnašao Nikica Valentić, rashodi državnog proračuna iznosili su 22,6 milijardi kuna. Već iduće godine penju se na 28,6 milijardi, uz deficit od oko 700 milijuna kuna.

U studenom 1995. na čelo vlade dolazi Zlatko Mateša. U prvoj godini njegovog mandata rashodi rastu za oko 10 posto, da bi  1999. godine iznos rashoda proračuna narastao na 48,9 milijardi kuna.

Nakon toga, 2000. godine, vlast preuzima koalicijska vlada na čelu s Ivicom Račanom. U prvoj godini njihovog mandata proračun se penje na 50,7 milijardi kuna, da bi 2003. rashodi proračuna iznosili 79,1 milijardu kuna, uz proračunske manje koji se bilježe svake godine.

Nakon toga Vladu preuzima Ivo Sanader. U prvoj punoj godini njegovog mandata rashodi proračuna iznosili su 84,8 milijarde kuna, da bi do kraja njegove vladavine, 2009. godine porasli na gotovo 120 milijardi kuna. Zbog izbijanja krize, 2009 dolazi do – nakon dugo vremena – prvog smanjenja prihoda proračuna, u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi proračuna te su godine pali za oko 6 milijardi kuna, na 110,6 milijardi, dok rashodi rastu na 120 milijardi.

Sanader daje ostavku, a Vladu preuzima Jadranka Kosor.  Prihodi proračuna 2010. padaju na 107 milijardi, i na približno jednakoj razini ostaju i sljedeće godine, a rashodi su na preko 121 milijardu kuna. U obje godine deficit je oko 14 milijardi kuna.

U prvoj godini mandata, Vlada Zorana Milanovića uspijeva blago smanjiti proračunske rashode, te oni 2012. padaju na 119,8 milijardi kuna, no manjak je iznosio 10 milijardi kuna. No već sljedeće, 2013. godine, rashodi se penju na 126,8 milijardi, a manjak raste na 16,3 milijardi.

Proračun za 2014. predviđa prihode od 117 milijardi kuna, te rashode od 130 milijardi, no to nije konačna brojka jer je u planu rebalans proračuna.