Menu
Kamate, osobito zatezne kamate, velik su problem za građane i poduzetnike i njihovo obračunavanje nije ujednačeno. One se moraju regulirati i ograničiti zakonom, izjavio je to u emisiji Hrvatskog radija 'Poslovni tjedan' ministar financija Boris Lalovac. Najavio je najavio novi prijedlog zakona o ograničavanju zateznih kamata na potrošačke kredite na najviše 10,35 posto te na stambene na 8,35 posto...
Izvijestio je kako u Hrvatskoj trenutačno zbog duga blokirano 59,6 mlrd kuna, od čega se 32,4 mlrd. odnosi na pravne osobe i obrtnike, a 27,1 mlrd. na građane. Na to je obračunano 24,2 mlrd zateznih kamata, što je više od 40 posto. Iz ovih brojki se vidi da vjerovnici neće naplatiti ni glavnicu, a kamoli zatezne kamate. Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali, riječ je o dužničkom ropstvu, naglasio je Lalovac. Država ovde mora pomoći, radi oporavka gospodarstva, dodao je.
Lalovcu se u emisiji 'suprotstavio' direktor Hrvatske udruge banaka Zlatko Bohaček koji je, pozivajući se na zakone tržišta, kazao kako zatezna kamata motivira dužnika da dug plati i ona se mora ugovarati. Vlada mora zaštititi slabije, ali ovo je pogrešan način, kazao je. 'Nema te matematike i stope rasta koja će građanima omogućiti da vrate enormne zatezne kamate. Ne možemo svi govoriti, u knjigama smo učili - ne dirajte mi tržišnu ekonomiju. Ovo je izvanredno stanje', poručio je Lalovac. Bohaček mu je odgovorio kako sve ovo dobro zvuči, ali je neizvedivo u praksi. 'Hrvatske banke moraju poslovati prema pravilima EU-a. Unija jako pazi kako banke raspolažu novcima i one ne mogu davati šakom i kapom', kazao je. Oštro se suprotstavio da građani najprije plaćaju glavnicu, a zatim kamate.
'Zbog lošeg stanja u gospodarstvu enormni su troškovi socijale, zdravstvenog sustava i to stanje negativno utječe na sve društvene procese, što je puno veća šteta od dijela dobiti kojeg bi se radi društvenog dobra banke morale odreći', zaključio je Lalovac.
