Prema konačnim podacima za veljaču deficit robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom iznosio je 468 mil. eura što na godišnjoj razini predstavlja pad od oko 8%. Pri tome je vrijednost ukupno plasiranih roba u inozemstvo iznosila 730 mil. eura što predstavlja nominalni godišnji rast od 3,8% dok je vrijednost uvoza iznosila 1,98 mlrd. eura čime je ostvaren pad od 1,1% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Posljedično je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 60,9%…

Promatrano prema kategorijama NKD-a vidljivo je da pozitivan doprinos na smanjenje vanjskotrgovinskog deficita dolazi od rasta izvoza prerađivačke industrije koja bilježi rast od 7,7% a u strukturi izvoza čini udio od 84%. Pri tome je prehrambena industrija zabilježila godišnji rast izvoza od 16,1%, proizvodnja tekstila 34,1% dok je vrijednosno najznačajnija proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda zabilježila pad vrijednosti izvoza za 12,4% godišnje (u izvozu ukupne prerađivačke industrije čini udio od 11%). Vrijednost izvoza proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodova) također bilježi pad na godišnjoj razini i to za 3,8%. Snažan pad vrijednosti izvoza (-31,5%) u odnosu na veljaču 2013. zabilježila je i proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka.

Osim kod prerađivačke industrije izvoz roba rastao je i kod proizvoda iz kategorije poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (44,1%), rudarstva i vađenja (21,9%) te opskrbe električnom energijom, parom, klimom i klimatizacijom, 157,9% godišnje. S druge strane, zabilježene su i godišnje stope rasta uvoza pa su tako proizvodi iz kategorije poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zabilježili godišnji rast uvoza od 13,4%, iz prerađivačke industrije 11,8% dok je opskrba električnom energijom, parom, klimom i klimatizacijom zabilježila godišnji rast uvoza od 78,8%.

“U nastavku godine očekujemo da će uvoz roba i dalje biti ograničen slabom domaćom potražnjom uslijed slabog tržišta rada i pada raspoloživog dohotka, dok je značajniji rast izvoza uvelike ograničen niskom konkurentnošću naše izvozne industrije dok bi, s druge strane, postupni oporavak na našim najvažnijim izvoznim tržištima mogao pozitivno utjecati na inozemnu potražnju”, objavili su RBA analitičari.