Menu
Manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 16,17 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju prošle godine dosegnuo 220,2 milijarde kuna, što čini 67,1 postotni udio u hrvatskom BDP-u, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj predstavljenog danas u Državnom zavodu za statistiku (DZS)...
Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
Izvješćem je obuhvaćen sektor opće države, koji prema metodologiji ESA95 obuhvaća državni proračun i njegove korisnike, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Hrvatske ceste, CERP i njegovi pravni prethodnici te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), javna poduzeća (HRT i HŽ Infrastruktura), lokalne proračune i njihove korisnike te izvanproračunske fondove (HZZO, HZMO i HZZ).
Prema podacima koje je DZS prikupio u suradnji s HNB-om i Ministarstvom financija, ukupni prihodi opće države u 2013. iznosili su 134,6 milijardi kuna, a ukupni rashodi 150,8 milijardi kuna pa je deficit opće države iznosio 16,17 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.
Prema 2012. godini prihodi su povećani za 0,5 posto, a rashodi za 0,4 posto, dok je deficit opće države smanjen za 0,7 posto.
Deficit opće države posljedica je manjka središnje države (državni proračun) u iznosu od 17,9 milijardi kuna ili 5,5 posto BDP-a. Taj je deficit prema 2012. godini lani porastao za čak 17,5 posto ili 2,6 milijardi kuna.
Lokalna je država pak lani bila u plusu od 238 milijuna kuna ili 0,1 posto BDP-a, a fondovi socijalne sigurnosti od gotovo 1,5 milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a.
