Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a u ožujku je, drugi mjesec za redom zabilježen pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u ožujku je iznosila -0,4%, što je blago usporavanje godišnje stope pada u odnosu na mjesec ranije (u veljači -0,6%)...
U odnosu na veljaču potrošačke su cijene bile više za 0,5%. Negativnoj godišnjoj stopi rasta potrošačkih cijena najviše je pridonio pad u kategoriji prehrane i bezalkoholnih pića (-1,3%) koja u strukturi potrošačke košarice čine udio od gotovo 30%. Pri tome su cijene prehrane pale za 1,3% od čega su cijene ulja i masti zabilježile najznačajniji pad (-11,2%).
I većina ostalih sastavnica košarice prehrambenih proizvoda ostvarile su pad, a ponajviše, meso (-1,3%), voće (-2,5%), povrće (-10,1%) te kruh i žitarice (-1,3%) dok su cijene ribe i mlijeka, sira i jaja nastavile s godišnjim rastom cijena (2,9% odnosno 6,3%). Godišnji je pad zabilježen i u većini ostalih kategorija, izuzev kategorija alkoholna pića i duhan koja u ožujku bilježi godišnji rast cijena od 9,6%, a blagi godišnji rast cijena zabilježen je i u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva (+0,5%).
U kategoriji odjeće i obuće cijene su bile niže 2,1%, a u kategoriji promet godišnji pad cijena iznosio je također 2,1%. Na mjesečnoj razini, rast cijena od 0,5% najviše je generiran rastom cijena u kategoriji odjeće i obuće od 10,7% kao posljedica novih kolekcija obuće i odjeće.
Najavljeno povećanje trošarina na gorivo i namete telekomunikacijskim tvrtkama utjecat će na povećanje cijena u nastavku godine, a postoji mogućnost da se taj utjecaj prelije i na ostale cijene. Iako će druga polovica godine donijeti rast cijena, one će na godišnjoj razini ipak biti na nižim razinama nego u 2013.
"Pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini djelomično je posljedica visoke prošlogodišnje baze, ali i. S druge strane porast niže stope PDV-a s 10 na 13% za pojedine proizvode poput knjiga, kruha, mlijeka, ulja, šećera, dječje hrane, turizma i ugostiteljstva nije imalo značajniji utjecaj na ukupnu prosječnu stopu inflacije s obzirom da se njihov udio u košarici procjenjuje na oko 7,4%. Izostanak pritisaka s inozemnih tržišta (prvenstveno cijena prehrambenih sirovina na svjetskim tržištima ali i stabilizacija cijena nafte) također ide u prilog izostanku inflatornih pritisaka", prenose RBA analitičari.
