Stotine tisuća hrvatskih građana kojima su bankovni računi pod blokadom ili netom pred ovrhom, a zbog kreditnih dugovanja, već mjesecima sa strepnjom iščekuju dogovor Vlade Republike Hrvatske i banaka o mogućim olakšicama u vidu oprosta ili reprograma duga koji sve više postaje, realno - nenaplativ...
Prvih pet najvećih vjerovnika tako kroz ovrhe potražuje gotovo osam i pol milijardi kuna, no vlada za njih najavljuje moguće porezne olakšice, pa bi se oprost dugovanja isplatio svima, a ujedno bi se pokrenuo i danas beznadno stagnirajući ciklus potrošnje te proizvodnje.
„Radi se o problemu ljudi koji nisu svojom krivnjom ostali bez posla, ili s manjom plaćom. No, treba to izvesti tako da se pošalje što pravednija poruka, a na kocki su osjetljiva pitanja vezana uz socijalna prava, i tek trebamo vidjeti kako na to privoljeti vjerovnike“, rekao je za DW Drago Jakovčević, predstojnik Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dodajući kako država mora povesti računa i o razlikama među dužnicima. O tome kome je npr. posrijedi kredit za jedinu nekretninu, dakle, i tko je kakvog imovinskog stanja, pa se nadalje može u obzir uzeti i određeni rok za poček s otplatom, a za to bi vrijeme glavnica ostala neotplaćena.
„Svakako, bankama se mora stati na kraj oko neutemeljenih zaračunavanja kamata, a više obzira moralo bi se pokazati prema ljudima koji ne duguju velike iznose, jer oni nisu ugroženi zbog rasipnosti ni lakomog ulaganja, ili zato što ih nije bilo briga za poslovni rizik“, protumačio je Jakovčević, koji na pitanje o temeljnim uzrocima dužničke krize građana nimalo ne dvoji. „Ovaj svijet, kao i politika naše vlade, udaljavaju se od države blagostanja“, smatra on, „dok radno zakonodavstvo ide, pod krinkom fleksibilizacije, na ruku kapitalu, a protiv prava rada“.
Izvor: Deutsche Welle